Početna / Istaknute vijesti / Mikroorganizmi i koža

Mikroorganizmi i koža

Ljudsko tijelo obloženo je iznutra i izvana trilijunima raznovrsnih mikroorganizama. Termin koji ih opisuje jest mikrobiota odnosno mikrobiom, a riječ je o mikroorganizmima, najčešće bakterijama, koje pozitivno utječu na zdravlje.

Najveći broj mikroorganizama nalazimo u crijevima, usnoj šupljini, rodnici i na koži, a populacija mikroorganizama za svakog čovjeka jedinstvena je poput otiska prsta. Uloga mikrobioma jest da potiče i modulira razvoj urođenog i stečenog imuniteta domaćina, sprječava razvoj debljine, autoimunih, alergijskih i upalnih bolesti, sprječava naseljavanje loših bakterija i potiče proces cijeljenja rana.
Mikroorganizmi koji obitavaju na koži su bakterije, gljive, paraziti i virusi te osim na površini mikroorganizmi se nalaze i u dubljim slojevima kože, a hrane se iz sastavnica loja, znoja i rožnatih stanica kože.

glava_bakterija

Površina kože je 2 m2, a na 1 cm2 nalazi se oko milijun bakterija. Ipak, valja naglasiti da je koža relativno nepovoljna sredina za rast bakterija. Čimbenici koji tome doprinose su: promjenjiva temperatura površine kože, kiseli PH kože, manjak hranjivih elemenata za mikroorganizme, prisutnost soli i antimikrobnih molekula na koži te utjecaj UV zračenja.

Na koži postoje mikroorganizm koji stalno ili povremeno obitavaju na koži (rezidentni i tranzitorni mikroorganizmi) te ovisno o odnosu s domaćinom razlikujemo komenzale, simbionte, uvjetno patogene i patogene bakterije.

Što utječe na sastav mikrobioma kože:

  • PH kože (4,8 na licu ; 7 u pazušnim jamama)
  • Vlažnost i temperatura kože (36,6°C u pazušnoj jami do 29,5°C na vršcima prstiju šaka)
  • Genetski uvjetovane strukturne promjene površine kože
  • Stanje imuniteta
  • Dob, spol, higijena
  • Prehrana, stres i klimatski uvjeti

Na koži nalazimo 4 filotipa bakterija, a to su: Actinobacteria, Firmicutes, Proteobacteria i Bacteroidetes.
Glavni mikroorganizmi na koži su: aerobni koki (S. epidermidis), aerobni difteroidi (Corynebacterium, Brevibacterium), anaerobni difteroidi (Cutibacterium acnes, Cutibacterium granulosum) te kvasnica Malassezia spp.

Topografski gledano koža ima masna/sebacealna područja, vlažna i suha područja i te različitosti u „klimatskim uvjetima“ na površini kože utječu na sastav mikrobioma. Masna područja su npr. čelo, nosna krila, iza uha, leđa. Tu obitavaju najčešće Cutibacterium spp., Malassezia spp. i Corynebacterium spp. Na spomenutim područjima mikrobiom je najstabilniji zbog specifičnih uvjeta života koji odgovaraju samo određenim mikroorganizmima.

Vlažna područja su npr. pazušne jame, prepone, pupak. Tu obitavaju najčešće Corynebacterium spp., Staphylococcus spp., Streptococcus spp., Pseudomonas.

Suha područja su npr. potkoljenice, stražnjica, donji dio leđa i vršci prstiju šaka. Tu obitavaju svi najčešći filotipovi na koži (Actinobacteria, Firmicutes, Proteobacteria i Bacteroidetes) uz Cyanobacterie i veliki broj G- bakterija. Na suhim područjima nalazi se najraznovrsniji i najnestabilniji mikrobiom.

Fetalna koža je sterilna, a razvoj mikrobioma započinje u tijeku poroda. Za razvoj kvalitetnijeg i raznovrsnijeg mikrobioma preporuka je porođaj vaginalnim putem i dojenje novorođenča do 1. godine života, uz isključivo dojenje prvih 6 mjeseci života.

ruke

Uravnotežen mikrobiom probavnog sustava pozitivno utječe na zdravlje kože i mozga. Primjerice, pojačana propusnost crijevne sluznice ili porast broja bakterija u tankom crijevu potiče upalne procese u organizmu.
Poremećaj mikrobioma naziva se disbioza i to je stanje slabe raznolikosti mikrobioma.

Vanjski faktori, npr. voda, lužnati i antimikrobni sapuni negativno utječu na mikrobiom kože.
Raste PH kože, koža gubi lipidni sloj i postaje suha što doprinosi porastu broja loših bakterija i upali na koži.

Za pranje kože preporuča se primjena preparata koji imaju PH 4.5-5.5 i koji čuvaju kiseli PH, vlažnost i masnoću kože.

Disbioza je povezana s različitim patološkim stanjima na koži poput akne, rozaceje, atopijskog dermatitisa, psorijaze i seborejičkog dermatitisa.

Kod akne bakterija Cutibacterium acnes u pilosebacealnoj jedinici enzimatski razgrađuje stijenku folikula, pobuđuje imunološke stanice i sintezu citokina te privlači neutrofile što doprinose jakoj upali i trajnoj destrukciji tkiva koje cijeli ožiljkom.

Kod rozaceje mikrobiom kože i probavne cijevi igra važnu ulogu u patogenezi. Naime, na koži u sebacealnom folikulu povećana je gustoća parazita Demodex folliculorum, a bakterija Bacillus oleronius koja stanuje u parazitu Demodex folliculorum doprinosi upali u papulopustuloznom obliku rozaceje. Na površini kože bakterija Staphylococcus epidermidis doprinosi upali kod pustulozne i okularne rozaceje. O utjecaju Helicobacter pylori infekcije na patogenezu rozaceje postoje dvojbeni stavovi, ali zato u tankom crijevu prekomjeran porast bakterija svakako doprinosi razvoju bolesti.

Kod psorijaze u žarištima je smanjena raznolikost bakterija, dominiraju Firmicutes, a manjkaju Actinobacterie; kod atopijskog dermatitisa u više od 90% bolesnika koža je kolonizirana s bakterijom Staphylococcus aureus što doprinosi pogoršanju osnovne bolesti.

Patogeneza seborejičkog dermatitisa povezana je s kvasnicom Mallasezia spp. koja aktivno razgrađuje sastavnice loja na slobodne masne kiseline, koje potiču upalu i ubrzano umnažanje epitela.

Značaj mikororganizama za naše zdravlje je ogromno. Ravnoteža mikrobioma doprinosi zdravlju, a neravnoteža može dovesti čak i do po život opasna stanja, kao npr. Staphyloccocus epidermidis sepsa.
Život u prirodnom okruženju održava kožni mikrobiom stabilnim, a primjerice zagađen zrak, topička i sustavna primjena antibiotika, radioterapija i kemoterapija, konzumacija industrijske i pesticidima tretirane hrane te primjena agresivnih sredstava za čišćenje negativno utječu na stabilnost mikrobioma kože.

Za očuvanje mikrobioma savjetuje se što više u svoju prehranu uvrstiti hranu ili dodatke prehrani na bazi prebiotika (neprobavljivi ugljikohidrati iz npr. voća i povrća koji su hrana za bakterije) i probiotika (zdrave bakterije koje npr. nalazimo u fermentiranoj hrani), a za njegu kože mogu se koristiti topički preparati na na bazi probiotika.

Stoga, ne zaboravite na svoje mikroorganizme jer oni su nevidljivi čuvari cjelokupnog zdravlja i ljepote vaše kože.

Piše:
Nikolina Smolković, dr. med. spec. dermatologije i venerologije

Poliklinika Medikol
Zagreb, Voćarska 106
E-mail: dermatovenerologija.info@medikol.hr
Tel: +385 1 6397 344
Besplatan info telefon 0800 78 78

Brinimo se zajedno o Vašem zdravlju.

Preporuka

Osijek

Akcije listopad – Podružnica Osijek

Akcija u razdoblju 1. – 31. 10. 2017. UZV dojki 200 kn (redovna cijena 250 …