Citologija

citologija

Citologija je nauka o stanicama. Bazira se na skupljanju spontano izljuštenih stanica (urin, sekret dojke) ili na provociranom uzimanju male količine uzorka tankom iglom, citološka punkcija, ili kod lako dostupnih mjesta (grlić maternice) gdje se stanice “pokupe” špatulom ili četkicom i prenesu na predmetno stakalce (Papa test).

Citolog na osnovu iscrpne analize izgleda stanica i njihovih osnovnih dijelova (jezgre i citoplazme), njihovog rasporeda i odnosa među pojedinim stanicama istog ili drugog porijekla, donosi citološku dijagnozu i mišljenje o kompletnom uzorku te daje potrebne preporuke o daljnjem postupku ili tretmanu, ukoliko su isti potrebni.

Citološki pregled sedimenta urina
PAPA test
  • Đurđica Šebalj
    dr. med., spec. citolog, pročelnica polikliničkog odjela za citologiju
  • Marina Ozimec
    ing. med. lab. dg.
  • Vlasta Mogut
    citotehnolog
  • Ivana Uložnik
    ing. med-lab. dg / citotehnolog
  • Petra Batinica
    ing. med-lab. dg / citotehnolog

Citološka analiza

Citološka dijagnoza prije svega za cilj ima odrediti karakter lezije (oštećenja) u smislu doroćudnog ili zloćudnog (benignog ili malignog) procesa u leziji. Treba naglasiti da promjene na stanicama nekad izgledaju granično (suspektno), što znači da se citolog ne može sa sigurnošću izjasniti o dobroćudnosti ili zloćudnosti procesa. Tada su za iscrpniju informaciju nužni daljnji dijagnostički postupci, prije svega patohistološka analiza lezije (PHD).

Trajanje postupka

Cijeli postupak od dobivanja uzorka do postavljanja citološke dijagnoze traje 2 – 5 dana, osim kada se već dobiveni uzorak ne obrađuje dodatnim metodama u citologiji (npr. citokemija, imunocitokemija, molekularna analiza), a to je u slučajevima dvojbenih ili nejasnih citoloških dijagnoza.

Cilj citološke analize

Citološka dijagnoza prije svega za cilj ima odrediti karakter lezije (oštećenja) u smislu dobroćudnog ili zloćudnog (benignog ili malignog) procesa u leziji.

Treba naglasiti da promjene na stanicama nekad izgledaju granično (suspektno), što znači da se citolog ne može sa sigurnošću izjasniti o dobroćudnosti ili zloćudnosti procesa. Tada su za iscrpniju informaciju nužni daljnji dijagnostički postupci, prije svega patohistološka analiza lezije (PHD).

Davanje urina za citološku pretragu

Tri dana za redom

  • Ujutro, nakon ustajanja, mokriti u WC
  • Obaviti toaletu spolovila
  • Popiti oko pola litre tekućine
  • Po mogućnosti više hodati
  • Doći u laboratorij i dati srednji mlaz drugog jutarnjeg urina