Početna / Riječ doktora / Blagi kognitivni poremećaj

Blagi kognitivni poremećaj

mozak-alzheimer

U kognitivne sposobnosti ubrajamo pamćenje, pozornost/pažnju, logičko zaključivanje i rasuđivanje, brzinu obrade informacija, obradu vizualnih i zvučnih informacija, jezik i govor.

Termin blagi kognitivni poremećaj , eng. Mild  cognitive impairment (MCI) se koristi u opisivanju starijih osoba sa jasnim kognitivnim poremećajem , gdje kriteriji za dijagnozu demencije još nisu zadovoljeni. Takvi pacijenti imaju povećan rizik od razvoja demencije, osobito Alzheimerove bolesti (AD). Studije su pokazale da pacijeti sa dijagnosticiranim MCI razviju Alzheimerovu bolest po stopi od 10-15 % godišnje i da 80% ovih bolesnka razvije Alzheimerovu demenciju za otprilike  6 god. praćenja.

Identifikacija i klasifikacija blagog kognitivnog poremećaja je veliki izazov. MCI nije ograničena samo na smetnje pamćenja, može se  ispoljiti širim kognitivnim poremećajem koji ne mora uključivati  smetnje pamćenja.   Najnoviji kriteriji za MCI obuhvaćaju sve kognitivne manifestacije sindroma, te su predložene 4 podgrupe. Deficit samo u funkciji pamćenja,  deficit pamćenja plus deficit u drugoj kognitivnoj domeni, defict u pojedinačnoj  nememorijskoj domeni,  deficit u više nememorijskih domena.

Detaljno  neuropsihologijsko kognitivno  testiranje  ja najvažniji instrument u dijagnozi MCI  i podgrupa, dok općenita kognitivna ispitivanja  kao MMSE su uredna. Neuropsihologijsko testiranje treba pokriti najmanje 4 kognitivna područja: pamćenjenje, jezik i govor, pozornost/pažnja, vizualnoperceptivne/vizualnokonstruktivne funkcije.

Pacijenti sa MCI ne bi trebali imati smetnje u svakodnevnim životnim aktivnostima (npr. oblačenje, kontrola sfinktera),  iako mogu imati blage probleme uz izvođenju kompleksnijih  zadataka (npr. problemi  na radnom mjestu, plaćanje računa)

Blagi kognitivni poremećaj, kao manifestacija početnog neurodegenerativnog poremećaja  koji može progredirati u demenciju, je veoma raznovrstan, te često koegzistira s drugim sistemnim, neurološkim i psihijatrijskim bolestima koji uzrokuju  kognitivni poremećaj (npr. depresija, vaskularna bolest, Parkinsonova bolest).

Dijagnostika
Biomarkeri (biomarkeri iz likvora, strukturalna I funkcionalna snimanja mozga) imaju važnu ulogu u identificiranju AD patologije u pacijenata s MCI i komorbiditetom.

Biomarkeri iz likvora: povećana razina t-tau i p-tau, te snižena razina amyloid-β42 proteina u likvoru povećavaju kratkoročni rizik  progresije blagog kognitivnog poremećaja u Alzheimerovu bolest.

Smanjen metabolizam  u temporo-parijetalnoj regiji mozga, uključujući precuneus ( detektiran s FDG-PET) i povećanje amiloidnih depozita (detektirano s amyloidnim ligandom) povećavaju rizik konverzije u Alzheimerovu bolest.

Studije s biomarkerima treba interpretirati s oprezom. Iako  indiciraju da je patologija Alzheimerove bolesti prisutna, ne daju informaciju kada će se razviti klinički  jasna Alzheimerova demencija.

Liječenje
Nema konsenzusa o farmakološkom i nefarmakološkom liječenu MCI. Iako literatura sugerira da sadašnja  terapija nije efikasna u sprečavanju konverzije MCI u AD,  liječenje sa inhibitorima acetilkolinesteraze treba razmotriti s pacijentom, jer je nekoliko studija pokazalo  umjeren simptomatski odgovor.

From: Mild cognitivne impairment, Oscar L.Lopez, MD, Continuum (Minneap Minn). 2013 Apr; 19(2 Dementia): 411-424

dr. Slavka Bogdan, spec. neurolog
Pročelnica polikliničkog odjela za neurologiju

Preporuka

glava_bakterija_naslovna

Mikroorganizmi i koža

Ljudsko tijelo obloženo je iznutra i izvana trilijunima raznovrsnih mikroorganizama. Termin koji ih opisuje jest mikrobiota …