Što je dermatoskopija i kako se izvodi?
Dermatoskopija ili dermoskopija je neinvazivna, bezbolna tehnika koja se koristi za pregled određenih promjena na koži. Izvodi se instrumentom koji se zove dermatoskop. Postupak omogućuje vizualizaciju struktura u epidermisu, na epidermodermalnoj granici i u papilarnom dermisu koje nisu vidljive golim okom.
Strukture vidljive u lezijama kože određene su raspodjelom i količinom melanina, keratina, kolagena i krvnih žila. Analizom boja i struktura u određenoj leziji, dermatoskopska slika daje informaciju o dijagnozi i diferencijalnoj dijagnozi melanocitinih i nemelanocitnih lezija.
Ručni ili digitalni dermatoskop
U praksi se najčešće koristi ručni dermatoskop s uvećanjem slike od 10 puta. Sastoji se od izvora svjetlosti i optike za povećanje koja omogućuje vizualizaciju struktura u leziji kože koje obično nisu vidljive kliničkim pregledom. Za razliku od ručne, digitalna dermatoskopija korisna je za dugoročno (6 do 12 mjeseci) i kratkoročno (3 do 4 mjeseca) praćenje osoba s brojnim višestrukim urednim i atipičnim madežima. Ona uključuje snimanje i usporedbu dermatoskopskih slika jedne ili više melanocitnih lezija, a prema određenim istraživanjima ima visoku osjetljivost i specifičnost za otkrivanje in situ ili plitko invazivnih melanoma koje je teško drugačije dijagnosticirati.
Dodatak dermatoskopije kliničkom pregledu poboljšava osjetljivost i specifičnost in vivo dijagnoze zloćudnih tumora kože. Međutim, čak i u rukama stručnjaka, dermatoskopija možda neće prepoznati melanome koji nemaju specifične dermatoskopske značajke. Stoga posebnu pozornost treba obratiti na lezije za koje pacijenti sami navode da se mijenjaju veličinom, bojom i oblikom (ABCDE pravilo), koje svrbe ili u području kojih se osjeća bilo koji oblik nelagode (F -„feeling“).
Važnost dermatoskopije u dijagnostici različitih bolesti kože
Osim svoje primarne uporabe u ranoj dijagnostici melanoma, dermatoskopija je korisna metoda i u dijagnostici karcinoma kože (bazocelularnog i planocelularnog karcinoma), aktiničkih keratoza, zaraznih bolesti kože (najčešće svrab i ušljivost), ugriza krpelja, upalnih bolesti kože, bolesti kose i noktiju te dobroćudnih izraslina na koži koje klinički mogu nalikovati zloćudnim promjenama (seborojična keratoza, angiomi, sebacealna hiperplazija, dermatofibromi).
Tko treba dermatoskopski pregled madeža?
Kandidati za dermatoskopski pregled su osobe koje imaju velik broj madeža, koje se redovito kontroliraju nakon liječenja melanoma ili karcinoma kože, koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu za melanom, kao i osobe koje su profesionalno ili rekreativno izložene ultraljubičastom zračenju. Također i osobe koje dolaze na prvi preventivni pregled madeža kako bi se informirale o svom stanju i potrebi za periodičnim kontrolama, mogu imati indikaciju za dermatoskopski pregled prema procjeni dermatologa.
Za više informacija ili rezervaciju termina pregleda dermatologa u Zagrebu ili Čakovcu kontaktirajte nas pozivom na broj 072 12 12 12 ili mailom na info@medikol.hr.
AUTOR TEKSTA: dr. sc. Dijana Celić, dr. med. spec. dermatologije i venerologije, Pročelnica polikliničkog odjela za dermatologiju i venerologiju Poliklinike Medikol
