Koliko je šećerna bolest raširena u općoj populaciji najbolje pokazuje činjenica da u Republici Hrvatskoj od ove bolesti boluje približno svaka deseta osoba. Također, zabrinjava i činjenica da približno 1 % odrasle populacije u Republici Hrvatskoj, koja ne boluje od šećerne bolesti, godišnje razvije istu. Istraživanjima je potvrđeno da su dob, indeks tjelesne mase, opseg struka i bokova, ali i bračni status značajni prediktori razvoja šećerne bolesti u odrasloj populaciji.
Pravilna prehrana
Na policama trgovina značajna je prevalencija rafiniranih proizvoda sa visokim udjelom dodanog šećera. Nažalost, zbog ubrzanog životnog ritma, većina brigu o pravilnoj prehrani smatra obavezom i luksuzom, a ne komponentom osobnog zdravstvenog boljitka. Čitanje prehrambenih deklaracija na proizvodima nikada nije zaživjelo, a njihova razumljivost i pravilno tumačenje predstavljaju izazov većem djelu populacije. Tako se glukozno-fruktozni sirupi i razni aditivi provlače na deklaracijama proizvoda, a da u nekima nisu niti potrebni, ili bar nisu potrebi u tim količinama.
Inzulinska rezistencija
Što se zapravo događa u organizmu koji boluje od šećerne bolesti? Termin koji je potreban za razumijevanje nastanka šećerne bolesti jest inzulinska rezistencija, odnosno u doslovnom značenju preosjetljivost stanica na djelovanje inzulina. Inzulin je hormon kojeg luče β-stanice gušterače a odgovoran je za to da svu slobodnu glukozu, koja cirkulira krvlju nakon obroka, pospremi u stanice. Međutim nakon što su stanice dobile potrebnu količinu glukoze, inzulin više ne može pospremiti višak glukoze, jer su kapaciteti za njeno spremanje popunjeni. Zbog toga, višak glukoze ostaje u krvi. Ukoliko je taj višak, uzrokovan pretjeranim unosom ugljikohidrata, stalno prisutan u krvi govorimo o inzulinskoj rezistenciji koja može dovesti do šećerne bolesti.
