Fototoksični dermatitisi
Fototoksični dermatitisi pojavljuju se češće od fotoalergijskih dermatitisa i često se s njima zamjenjuju. Nastaju kada fotosenzibilizator – kemijska tvar, nakon aktivacije sunčevim svjetlom uzrokuje oštećenje kože koje izgleda poput jake opekline od sunca. Nakon cijeljenja se pojavljuju i bizarne, dugotrajne smeđe mrlje.
Primjer su:
- parfemi
- kolonjske vode
- sapuni koji sadrže eterična ulja citrusa (limun, limeta, mandarina, naranča, bergamot)
- zatim livadne trave i
- psoraleni koje nalazimo u celeru, mrkvi, peršinu i smokvi.
Na mjestima kontakta kože s navedenim biljkama i izlaganja sunčevom svjetlu nastaju crvenilo i mjehuri u oblicima koji često odgovaraju otisku biljke. Stoga se košnja trave, radovi u vrtu i berba smokve za vrijeme sunčanog vremena nikada ne rade u kratkim hlačama i majici kratkih rukava. Iz istog razloga ne preporučuje se igranje djece u travi za vrijeme sunčanog vremena.
Pripravci gospine trave, bilo da se radi o oralnom preparatu ili o uljnom preparatu (kantarionovo ulje) također su fototoksični te se ne preporučuju upotrebljavati prije sunčanja. Poseban oprez potreban je i s kremama na biljnoj bazi.
Fototoksično mogu djelovati i akridinske boje, katrani i eozin.
Fotosenzibilizator može djelovati preko kože i nakon resorpcije iz probavnog sustava te parenteralno. To su lijekovi koji nakon dospijeća u kožu koja je obasjana sunčevim svjetlom uzrokuju upalnu reakciju kože. Primjer su:
- antibiotici iz skupine tetraciklina (tetraciklin i doksiciklin), fluorokinolona (ciprofloksacin i levofloksacin) i sulfonamida
- zatim lijekovi koji se daju protiv mučnine u vožnji (difenhidramin)
- neki diuretici (furosemid i hidroklorotiazid)
- nesteroidni protuupalni lijekovi (piroksikam i naproksen)
- lijekovi u liječenju akne i psorijaze iz skupine retinoida (isotretinoin i acitretin)
- lijekovi za srce (amiodaron, diltiazem, nifedipin, dakarbazin)
- lijekovi za liječenje šećerne bolesti (iz skupine sulfonilureja) te neki psihijatrijski lijekovi (fenotiazini i triciklički antidepresivi).
Fotoalergijske dermatoze
Kada uz fotosenzibilizator i sunčevo svjetlo sudjeluju i imunološki mehanizmi, govorimo o fotoalergijskim dermatozama. One se rjeđe pojavljuju u odnosu na fototoksične dermatoze.
U ovom slučaju fotosenzibilizator se u koži aktivira pod utjecajem sunčevog svjetla, spaja se s proteinima kože i postaje potpuni antigen, tj. alergen. Ovisno o putu ulaska u tijelo, klinička slika nastaje zbog hematogenog rasapa ili direktnog kontakta s kožom i sunčevog svjetla. Klinička slika nalikuje onoj kod fototoksičnih dermatitisa.
Antimikrobni lijekovi (kloheksidin, heksaklorofen, dapson), zatim nesteroidni protuupalni lijekovi (celekoksib) i neki kemoterapeutici poznati su fotoalergeni.
Fotoalergijske reakcije mogu izazvati i mirisne tvari poput mošusa koji se nalazi u parfemima te proizvodi za zaštitu od sunca koji sadrže paraaminobenzojevu kiselinu, cinamate, benzofenone, salicilate, oksibenzon ili cikloheksanol.
U vrlo rijetke fotoalergijske dermatoze ubrajaju se i solarna urtikarija, polimorfna erupcija na svjetlo i hydroa vacciniforme. Solarna urtikarija manifestira se ubrzo nakon izlaganja sunčevom svjetlu pojavom urtika na cijeloj površini kože. Polimorfna erupcija na svjetlo pojavljuje se u različitim kliničkim oblicima, pretežno samo na fotoeksponiranoj koži. Stanje koje nalikuje boginjama (Hydroa vacciniforme) manifestira se mjehurima koji cijele neestetskim ožiljcima.
Metaboličke bolesti poput pelagre i porfirije, također se manifestiraju upalom suncu izloženih područja kože, u obliku crvenila, ljuštenja i mjehura. Pelagra nastaje zbog manjka B3 vitamina (niacina),a povezuje se s alkoholizmom i neadekvatnom prehranom. Porfirije nastaju zbog poremećenog metabolizma porfirina u hematopoetskom sustavu i jetri.
Svakako treba istaknuti da se reakcije fotoosjetljivosti neće dogoditi u svih osoba. Prepoznavanje problema te uzročno posljedičnih veza izlaganja određenom fotosenzibilizatoru i pojavi promjena na koži, kao i izbor odgovarajuće terapije, moguće je jedino u konzultaciji s liječnikom.
Za više informacija ili rezervaciju termina pregleda dermatologa kontaktirajte nas pozivom na broj 072 12 12 12 ili mailom na info@medikol.hr.
AUTOR TEKSTA: dr. sc. Dijana Celić, dr. med. spec. dermatologije i venerologije, Pročelnica polikliničkog odjela za dermatologiju i venerologiju Poliklinike Medikol
