Post je svjesno i namjerno suzdržavanje od unosa hrane, a ponekad i pića, tijekom određenog vremenskog razdoblja. Može trajati od nekoliko sati do više dana, a usko je vezan uz vjerske, kulturne, ali i zdravstvene razloge. Danas se sve više spominje intermittent fasting (povremeni post) kao način prehrane koji može imati pozitivne učinke na zdravlje. No, važno je znati da on nije prikladan za svakoga.
Što je intermittent fasting?
Intermittent fasting označava vrstu povremenog posta koji ne govori toliko što jedemo, nego kada jedemo. Radi se o izmjeni razdoblja kada jedemo i kada ne unosimo hranu (postimo).
Najčešći oblici su:
- 16:8 – 16 sati posta, 8 sati tijekom kojih jedemo
- 14:10 – blaža varijanta, često pogodna za početnike
- 5:2 metoda – pet dana normalne prehrane, dva dana s vrlo malim kalorijskim unosom
Tijekom posta pije se voda ili nezaslađeni biljni čaj.
Što se događa u tijelu tijekom posta?
Kada ne unosimo hranu kroz određeno vrijeme, tijelo prolazi kroz nekoliko korisnih promjena. Nakon potrošnje glikogena organizam počinje koristiti masnoće kao izvor energije. Razina inzulina pada što može pomoći u pravilnijoj kontroli glukoze u krvi. Nakon određenog vremena tijelo aktivira proces autofagije odnosno stanični katabolički proces kojim stanica putem razgrađuje i reciklira vlastite oštećene, disfunkcionalne ili suvišne stanice s ciljem održavanja stanične homeostaze, energetske ravnoteže i prilagodbe na metabolički stres. Također, potiče se lučenje hormona rasta, važnog za regeneraciju i očuvanje mišića.
Koje su prednosti intermittent fastinga?
Kod zdravih osoba, može donijeti niz prednosti koje uključuju lakšu kontrolu tjelesne težine, sagorijevanje masnog tkiva, poboljšanje razine šećera i masnoća u krvi, smanjenje upalnih procesa u organizmu, smanjenje češćeg unosa hrane kroz dan (manje „grickanja) te povoljni utjecaj na koncentraciju i razinu energije. Iznimno je važno naglasiti kako se ovi zdravstveni benefiti postižu samo unosom kvalitetne i uravnotežene hrane.
Postoje li kontraindikacije?
Kod određenih osoba metoda posta može izazvati neugodne ili čak štetne posljedice. Moguće nuspojave uključuju glad i razdražljivost, umor, glavobolje i vrtoglavice te pad koncentracije.
Poseban oprez preporuča se kod:
- osoba s dijabetesom,
- trudnica i dojilja,
- djece i adolescenata,
- pacijenata s poremećajima u prehrani,
- kroničnih bolesnika,
- pothranjenih pacijenata.
Zaključak
Intermittent fasting može biti koristan alat za zdravlje i kontrolu tjelesne težine, ali nije čarobno rješenje. Najvažniji su ravnoteža, kvaliteta prehrane i individualni pristup.
Za početnike prvo se savjetuje blaža varijanta (12:12 ili 14:10) uz adekvatan unos tekućine i ključnih mikro i makronutrijenata.
