(prema preporukama AHA/ASA 2011.g.)

Prevencija moždanog udara

Prevencija moždanog udara označava postupke koji se poduzimaju u bolesnika da bi se spriječio nastanak istoga. Dijeli se na primarnu i sekundarnu prevenciju. Primarna prevencija obuhvaća prevenciju u zdravih osoba koje još nisu zadobile moždani udar. Sekundarna prevencija moždanog udara označava identificiranje osoba s vrlo viskom rizikom za nastanak moždanog. Isto tako i liječenje bolesnika koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog udara. Važno je identificirati čimbenike rizika za nastanak moždanog udara, a dijelimo ih:

  1. Na koje se ne može utjecati: dob, spol, rasa, nasljeđe, niska porođajna masa, moždani udar u obiteljskoj anamnezi, prethodni moždani udar i/ili TIA
  2.  Na koje se može utjecati:
    – povezani sa stilom/načinom života: pušenje, tjelesna neaktivnost i pretilost, nezdrava prehrana, uporaba oralnih kontraceptiva, hormonska nadomjesna terpija
    – bolesti i bolesna stanja: hipertenzija, srčane bolesti (fibrilacija atrija, ostale srčane aritmije, bolesti srčanih zalistaka, opsežni infarkti srca, kardiomiopatija…), znatna stenoza karotidnih arterija (stenoza>75% lumena), povišen kolesterol, diabetes mellitus, vaskulitisi, anemija srpastih stanica.
  3. Na koje se možda može utjecati: migrena, metabolički sindrom, alkoholizam, zlouporaba droga, apneja tijekom spavanja, hiperhomocistinemija, povišen lipoprotein(a), hiperkoagulabilnost, upala i infekcija, stres.

Prevencija moždanog udara – čimbenici rizika na koje možemo utjecati

Hipertenzija

Liječenje povišenog krvnog tlaka znatno smanjuje rizik za moždani udar. Potrebno je održavati vrijednosti krvnog tlaka nižim od 140/90 mmHg. Ako je prisutan i neki drugi čimbenik rizika (npr. šećerna bolest) tada krvni tlak treba održavati nižim od 130/80 mmHg.

Pušenje

Pušenje povisuje rizik za nastanak moždanog udara. Dokazana je ovisnost o dozi te se rizik povećava s brojem popušenih cigareta. Također se preporuča izbjegavanje prostorija u kojima je pušenje dopušteno, odnosno pasivno pušenje.

Diabetes mellitus

U osoba sa šećernom bolesti utvrđena je dvostruko više smrtnost nakon moždanog udara u odnosu na osobe bez šećerne bolesti.
U osoba s dijabetesom kao prevencija moždanog preporuča se redovita kontrola krvnog tlaka i liječenje hipertenzije lijekovima iz grupe ACE-inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora. Primjena statina (lijekova za sniženje kolesterola) preporuča se u osoba s dijabetesom i dodatnim čimbenicima rizika u primarnoj prevenciji moždanog udara. Dodavanje fibrata (lijekovi za sniženje triglicerida) u terapiji sa statinima u osoba s dijabetesom nije se pokazalo korisno u smanjen rizika za moždani udar. Primjena aspirina u primarnoj prevenciji nije pokazala povoljan učinak u osoba s dijabetesom, iako može biti korisna u osoba s viskom rizikom za srčanožilne bolesti.

Dislipidemija

Povišen kolesterol

Postoji povezanost između povišenih vrijednosti kolesterola i učestalosti moždanog udara. Analiza objavljenih studija pokazala je da primjena statina smanjuje relativni rizik za moždani udar za 29 %. Osim snizivanja kolesterola, statini bi mogli imati dodatne povoljne učinke: stabiliziranje mekih plakova, uloga u smanjenju aterosklerotičnih promjena i stvaranja ugrušaka.

HDL-kolesterol

Viša razina HDL-kolesterola bila je povezana sa smanjenjem rizika za moždani udar…

Trigliceridi

Ne postoje pouzdani podatci o povezanosti moždanog infarkta i triglicerida. Iako je u nekim studijama zabilježen povećani rizik za moždani udar pri povišenim koncentracijama triglicerida mjerenih u serumu prije obroka.

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija povisuje učestalost moždanog udara za otprilike pet puta. Primjenom peroralnih antikoagulanasa može se smanjiti rizik za moždani udar za oko 70% U bolesnika mlađih od 65 god. s fibrilacijom atrija preporuča se u sklopu prevencije uvesti terapiju peroralnim antikoagulansima. Bolesnici stariji od 65 god. koji imaju izoliranu fibrilaciju atrija i oni koji iz bilo kojeg razloga ne mogu uzimati peroralne antikoagulanse mogu uzimati acetilsalicilnu kiselinu u dozi od 100-300 mg.

Ostale bolesti srca

Prema ACC/AHA smjernicama liječenje bolesti srčanih zalistaka, nestabilne angine, kronične stabilne angine i akutnog infarkta miokarda potrebno je za smanjenje rizika za moždani udar.

Znatna stenoza karotidnih arterija

U bolesnika s asimptomatskom karotidnom stenozom treba liječiti faktore rizika na koje se može utjecati, te preporučiti promjenu životnog stila i medikamentnu terapiju.
Selekcija asimptomatskih bolesnika za karotidnu revaskularizaciju treba biti usmjerena na procjenu pridruženih bolesti, očekivanog trajanja života, povoljnih i štetnih učinaka i na individualan stav bolesnika. Operativni zahvat treba učiniti u centru koji ima perioperacijski i poslijeoperacijski mortalitet i morbiditet manji od 3%.
Primjena aspirina zajedno s karotidnom endarterektomijom (CEA) ili stentiranje preporučuje se ako nema kontraindikacija u strogo selekcioniranih bolesnika koji imaju minimalno stenozu 60% s pomoću angiografije, 70% s pomoću doplera.

Oralni kontraceptivi

Dokazano je da uzimanje oralnih kontraceptiva (osobito s viskom sadržajem estrogena) povećava rizik za nastanak moždanog udara u žena koje imaju i druge čimbenike rizika( žene starije od 35 god., hipertenzija, pušenje). Povećan je rizik i za subarahnoidalno krvarenje. Za žene koje se odluče na uzimanje oralnih kontraceptiva unatoč povećanom riziku, intenzivno liječenje faktora rizika za moždani udar može biti korisno. Još uvijek nije jasno da li oralni kontracepitivi s malom dozom estrogena povećavaju rizik za nastanak moždanog udara.

Postmenopauzalna hormonska terapija

Za žene s moždanim udarom ili TIA-om postmenopauzalna hormonska terapije se ne preporučuje.

Prehrana

Prehrana može utjecati na krvni tlak, koji je glavni modificirajući faktor rizika za nastanak moždanog udara. Povećan unos soli, nizak unos kalija, prekomjerna tjelesna masa i pretjerano konzumiranje alkohola mogu povisiti krvni tlak, a time i rizik za nastanak moždanog udara.
Preporuča se prehrana bogata voćem, povrćem (5 obroka dnevno), redukcija mliječnih proizvoda s visokim udjelom masnoća, nizak unos prehrambenih namirnica koje sadrže zasićene masti.

Tjelesna neaktivnost i prekomjerna tjelesna masa

Povećana tjelesna aktivnost povezana je sa smanjenjem rizika za moždani udar i u muškaraca i u žena. Abdominalni (pojasasti) tip pretilosti značajan je neovisni faktor rizika za nastanak moždanog udara. Preporuča se umjerena fizička aktivnost u trajanju od barem 150 minuta tjedno (2 sata i 30 minuta) ili 75 minuta tjedno pojačane fizičke aktivnosti.

dr. Slavka Bogdan, spec. neurolog
Pročelnica polikliničkog odjela za neurologiju