Lipidi

Opis

Trigliceridi pripadaju grupi lipida, spojevi su alkohola glicerola i masnih kiselina. Unosimo ih hranom, u tankom crijevu razlažu se na masne kiseline i glicerol te se ponovo resorbiraju u stanicama crijevne mukoze. U crijevnim stanicama trigliceridi se ponovo sinteteziraju iz apsorbiranih masnih kiselina i glicerola. Tako nastali trigliceridi transportiraju se dalje u hilomikronima, nazivaju se egzogenim trigliceridima.

Endogeni trigliceridi sintetiziraju se u jetri i masnom tkivu. Razgradni produkti iskorištavaju se u metabolizmu – glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) a masne se kiseline razgrađuju do jednostavnijih pri čemu u oba procesa nastaje energija. Obrnuto, ako jedemo previše hrane koja sadržava ugljikohidrate, suvišak se pretvara preko glicerola u trigliceride i pohranjuje u masnom tkivu kao tjelesna mast.

Naime i povišena razina triglicerida rizik je za aterosklerozu, no manji nego li je to povišena razina kolesterola. Često iste osobe imaju povećani i kolesterol i trigliceride u krvi, osobito ako se namirnice iz kojih te masnoće nastaju neumjereno unose.

Zašto se određuju trigliceridi?

Trigliceridi  koristi se za procjenu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti i u cilju procjene uspješnosti terapije snižavanje lipida.
U dijagnostici i liječenju koristi se određivanje triglicerida osobama koji imaju dijabetes melitus, nefrozu, opstrukciju jetre, lipide poremećaji metabolizma i brojne druge endokrine bolesti.

Referentne intervali: Muškarci i žene: <1,7 mmol/L

Povišeno:
Povišene koncentracije triglicerida u serumu nalaze se kod šećerne bolesti, opstruktivne žutice, nefroze i hipofunkcije štitnjače.

Sniženo:
Smanjene koncentracije triglicerida je od manje dijagnostičke vrijednosti i dosta je rijetko. Može se naći kod hipotireoze, malapsorpcije i malnutricije, vrlo teških terminalnih stadija jetrenih bolesti, kroničnih opstruktivnih bolesti, bolesti pluća i hipolipoproteinemije.

Vrsta i vrijeme uzimanje uzoraka

Uzorak: venska krv

Priprema: dan prije vađenja krvi uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne (izbjegavati pretjerani unos kalorija). Poslije 19 sati uvečer, dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, ne piti alkohol niti kavu, te ne pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

Opis

Kolesterol je poznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Međutim to je i spoj koji je neophodan za funkcioniranje organizma. Kolesterol je prisutan u svakoj živoj stanici ljudi i životinja. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima izmjene tvari, za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti.

Kolesterol u organizmu potiče iz dva izvora, jedan dio je sintetiziran u organizmu, a drugi dio se unosi hranom. Smatra se da je oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80% se sintetizira u jetri. Ovisno o omjeru masnoća i proteina, kolesterol može biti HDL (high density lipoprotein, frakcija s puno proteina) ili LDL (low density lipoprotein, frakcija s manje proteina). Koncentracija ukupnog kolesterola stoga pruža samo osnovne podatke, i potrebne su dodatne laboratorijske pretrage.

Ako osobe koje imaju genetsku predispoziciju za povećanu sintezu kolesterola, i/ili unose velike količine hrane bogate zasićenim mastima, mogu imati povećane vrijednosti kolesterola u krvi, što može uzrokovati aterosklerozu koja je osnova nastanka velikog broja patofizioloških procesa u organizmu.

Zašto se određuje ukupni kolesterol?

Ukupni kolesterol se koristi za procjenu kardiovaskularnog rizika i praćenje uspješnosti terapije za snižavanje lipida.

Čimbenici koji utječu na povišenje kolesterola u krvi su:

• genetska predispozicija
• starija životna dob
• muški spol
• smanjenje estrogena (žene u menopauzi)
• posljedica drugih bolesti (šećerna bolest, poremećaji jetre, štitnjače, bubrega)
• korištenje nekih lijekova (oralna kontracepcija, glukokortikoidi)
• nepravilna prehrana
• fizička neaktivnost
• pretilost i
• pušenje.

Referentni interval: muškarci i žene: (preporuka < 5,0 mmol/L)

Povišeno:
Povećana koncentracija je u aterosklerozi, početnoj fazi hepatitisa, u opstruktivnoj žutici, lipidnoj nefrozi, nefritisu, hipotireozi i šećernoj bolesti.

Sniženo:
Sniženje koncentracije kolesterola u krvi rjeđe je i nalazi se obično kod hiperfunkcije štitnjače (Basedowljeva bolest). Niske koncentracije kolesterola nalaze se i u teškim oštećenjima funkcije jetre, u cirozi i teškim kroničnim hepatitisima te u malignim bolestima i  u postoperativnim stanjima.

Vrsta i vrijeme uzimanje uzoraka

Uzorak: venska krv

Priprema: dan prije vađenja krvi uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne (izbjegavati pretjerani unos kalorija). Poslije 19 sati uvečer, dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, ne piti alkohol niti kavu, te ne pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

Opis

HDL-čestice, tj. lipoproteini velike gustoće, sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola u stijenci krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-kolesterol naziva “dobrim kolesterolom”, no nažalost danas još ne postoje lijekovi koji će dovoljno povisiti vrijednost HDL-a kako bi se smanjio loš utjecaj LDL-a. Približno 25% ukupnog kolesterola u serumu otpada na HDL frakciju.

Praćenje HDL-kolesterola u serumu, ili plazmi je od kliničke važnosti u procjeni aterosklerotskog rizika, jer sniženje njegove koncentracije predstavlja čimbenik rizika, koji je neovisan o koncentraciji ukupnog kolesterola.

Zašto se određuje HDL-kolesterol?

HDL-kolesterol se koristi za procjenu kardiovaskularnog rizika. Određivanje HDL-kolesterola koristi se kod ranog otkrivanja rizika ateroskleroze, i također se koristi za praćenje uspješnosti terapije s lijekovima za snižavanje razine lipida.

Referentni intervali  :

Povišeno:
Povišene vrijednosti HDL-kolesterola mogu se naći u hipotiroidizmu, inzulin ovisnom dijabetesu, von Willebrandovoj bolesti, bilijarnoj cirozi te nefrotskom sindromu.

Sniženo:
Snižene vrijednosti mogu se naći u septikemiji, različitim infekcijama, hipertiroidizmu, diabetes mellitusu, sindromu policističnih jajnika, guši, reumatskim bolesti, osnovnoj hipertenziji, akutnom infarktu miokarda, aterosklerozi, kroničnom hepatitisu, cirozi jetre, celijakiji, nefrotskom sindrom, kroničnoj bolesti bubrega te fiziološki u postmenopauzi.

Vrsta i vrijeme uzimanje uzoraka

Uzorak: venska krv (vrijednost HDL-kolesterola se preporuča odrediti unutar lipidograma s ostalim pretragama).

Priprema: dan prije vađenja krvi uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne (izbjegavati pretjerani unos kalorija). Poslije 19 sati uvečer, dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, ne piti alkohol niti kavu, te ne pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

Opis LDL-kolesterol

LDL (lipoprotein male gustoće, eng. low-density lipoprotein) je najvažniji prijenosnik kolesterola i fosfolipida iz jetre prema perifernim stanicama. Njegov višak se taloži na stjenkama arterija i stvara aterosklerotski plak, koji s vremenom sužava krvne žile. Zbog toga se LDL naziva i “lošim kolesterolom”. Povišena razina triglicerida i hsCRP-a i povišeni LDL-kolesterol u kombinaciji predstavljaju posebno visoki rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Mnoga istraživanja dokazala su povezanost LDL-kolesterola s razvojem kardiovaskularnih bolesti.

Zašto se određuje LDL-kolesterol?

LDL-kolesterol se koristi za procjenu kardiovaskularnog rizika i praćenje uspješnosti terapije za snižavanje lipida.

Referentni interval

Muškarci i žene: < 3,0 mmol/L

Povišeno:
Visoka razina LDL-kolesterola povezana je s povećanim kardiovaskularnim rizikom te nasljednom hiperlipidemijom.

Sniženo:
Snižena razina LDL-kolesterola može se pronaći kod malapsorpcije i malnutricije.

Vrsta i vrijeme uzimanje uzoraka

Uzorak: venska krv (vrijednost LDL-kolesterola se određuje unutar lipidograma).

Priprema: dan prije vađenja krvi uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne (izbjegavati pretjerani unos kalorija). Poslije 19 sati uvečer, dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, ne piti alkohol niti kavu, te ne pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

Lipidogram uključuje navedene pretrage:

• trigliceridi
• ukupni kolesterol
• HDL-kolesterol
• LDL-kolesterol

Vrsta i vrijeme uzimanje uzoraka

Uzorak: venska krv

Priprema: dan prije vađenja krvi uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne (izbjegavati pretjerani unos kalorija). Poslije 19 sati uvečer, dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, ne piti alkohol niti kavu, te ne pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

Opis

Apolipoprotein A1 (ApoA-I) ima važnu ulogu u metabolizmu lipida i sastavni je dio lipoproteina visoke gustoće (HDL). Hilomikroni koji nastaju u enterocitima također sadrže ApoA-I, ali ga u krvotoku predaju HDL česticama. Apo A1 ima ulogu uklanjanja prekomjernog kolesterola iz tkiva. Djeluje i kao kofaktor enzima lecitin kolesterolacil-transferaza (LCAT), osim toga djeluje inhibitorno na jetrenu lipazu. Poznato je da kalcitriol snizuje sintezu ApoA-I, dok tjelovježba i lijekovi-statini povećavaju sintezu ApoA-I.

Zašto se određuje Apolipoprotein A1?

Apo-A lipopotein se koristi za procjenu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti, jer je u boljoj korelaciji s rizikom u odnosu na HDL-kolesterol.

Referentni intervali

Povišene vrijednosti nađene su kod hiperfunkcije jajnika i abetalipoproteinemija, također kod osoba koji koriste lijekove (karbmazepin, estrogeni, niacin, oralne kontracepcije, statine itd), povećane fizičke aktivnosti, trudnoće i naglog mršavljenja.

Smanjena razina Apo A1 primijećena je kod kardiovaskularnih bolesnika, može se javiti i u stanjima kao što su: septikemija, inzulin-ovisan dijabetes, nedostatak hormona rasta, hipofinkcija jajnika, nasljedna hipertrigliciridemija, reumatska bolest, osnovna hipertenzija, Nizak apo A-1 i visoka koncentracija povezane su povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, kronične bolesti bubrega, hipofunkcija jajnika, nasljedne hipertrigliciridemija, hipertenzije, akutnog infarkta miokarda, AIDS, pušenja.

Vrsta i vrijeme uzimanje uzoraka

Uzorak: venska krv

Priprema: dan prije vađenja krvi uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne (izbjegavati pretjerani unos kalorija). Poslije 19 sati uvečer, dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, ne piti alkohol niti kavu, te ne pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

Opis

Proteini koji su površinski dio lipoproteinske čestice jesu apolipoproteini. Podijeljeni su u pet glavnih apolipoproteina, koji su označeni slovima od A do E. Apolipoprotein B (APOB ili ApoB) je apolipoprotein kojeg nalazimo u  lipoproteinskim česticama krvi čovjeka. Sastavni je dio tri važna lipoproteina: VLDL,IDL i LDL. Navedeni protein nalazi se u krvi čovjeka u dvije glavne izoforme, kao APOB48 i APOB100. Oni su strukturni sastojci lipoproteina koji su bogati s trigliceridima i koji se luče iz jetre i tankog crijeva. Kada postoje poremećaji u strukturi ApoB ili lipoproteina s ApoB, takvi se lipoproteini ne mogu lučiti iz jetre ili crijeva. U osoba s tim poremećajem pojavljuje se abetalipoproteinemija ili hipobetalipoproteinemija, i u njihovoj plazmi nalazi se samo ili većim dijelom HDL.

Zašto se određuje ApoB?

Apolipoprotein B koristi se za procjenu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti, jer je u boljoj korelaciji s rizikom u odnosu na LDL-kolesterol. Također se ponekad koristi za praćenje uspješnosti terapije snižavanja lipida.

Referentni intervali

Povišeno:
Povećana razina Apo B može nastati uslijed: dijabetesa, hipotireoze, nefrotičkog sindroma, trudnoće, hiperkolesterolemije i upotrebe lijekova: beta-blokatori, androgeni, progesteron, diuretici. Razina Apo B100 povezana je s povišenim rizikom bolesti srčanih arterija, zatim u hipotiroidizmu te nedostatku faktora rasta.

Sniženo:
Snižene razine ApoB nalaze se u septikemiji, zatim u hipertiroidizmu te abetalipoproteinemiji.

Vrsta i vrijeme uzimanje uzoraka

Uzorak: venska krv

Priprema: dan prije vađenja krvi uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne (izbjegavati pretjerani unos kalorija). Poslije 19 sati uvečer, dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, ne piti alkohol niti kavu, te ne pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

Opis

Lipoprotein vrlo niske gustoće (VLDL) sintetizira se u jetri i prenose trigliceride i kolesterol krvi do stanica. VLDL ima oblik kugle, u unutarnjem dijelu VLDL-a nalazi se oko 60% triglicerida i oko 12 % kolesterol estera koji su obavijeni površinskim slojem polarih lipida. Nakon što otpusti trigliceride, VLDL- kolesterol prelazi u LDL-kolesterol.

Visoke razine VLDL kolesterola povezane su s razvojem naslaga plaka na stijenkama arterija, to dovodi do sužavanja krvnih žila – ateroskleroze i ograničava se količinu krvi koja može protjecati.  Ne postoji jednostavan, izravan način za mjerenje VLDL kolesterola, zbog čega se obično ne spominje tijekom rutinskog pregleda kolesterola. VLDL kolesterol obično se procjenjuje kao postotak vrijednosti triglicerida. Povišena razina VLDL kolesterola je veća od 30 miligrama po decilitru (0,77 milimola/litri).

Najbolji način za snižavanje VLDL kolesterola je gubitak tjelesne težine i redovito vježbanje, također trebali izbjegavati slatku hranu i alkohol.

Referentni interval:
VLDL se izračunava na osnovu vrijednosti kolesterola, VLDL iznosi 10-15% ukupne vrijednosti kolesterola.

Vrsta i vrijeme uzimanje uzoraka

Uzorak: venska krv

Priprema: dan prije vađenja krvi uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne (izbjegavati pretjerani unos kalorija). Poslije 19 sati uvečer, dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, ne piti alkohol niti kavu, te ne pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

Opis

Lipoprotein (a) je rizični čimbenik koronarne ateroskleroze koji je neovisan o svim drugim parametrima i vanjskim čimbenicima. Preporučuje se njegovo određivanje u svrhu ranog prepoznavanja rizika za aterosklerozu, posebno ako je povećana koncentracija LDL-a. Visoke razine Lp(a) povećavaju vjerojatnost srčanog ili moždanog udara, osobito ako postoji prisutnost obiteljske hiperkolesterolemije (FH) ili znakova koronarne bolesti srca.

Negativni učinci Lp (a) na organizam:

• Poput LDL-kolesterola, Lp(a) se može nakupljati na stijenkama krvnih žila. Što je razina Lp(a) viša, veća je vjerojatnost da će se to dogoditi. Naslage kolesterola, zvane plakovi, mogu smanjiti protok krvi srcu, mozgu, bubrezima, plućima, nogama i drugim dijelovima tijela. Plakovi mogu s vremenom rasti ili iznenada puknuti, blokirajući krvne žile i dovodeći do srčanog ili moždanog udara.
• Lipoprotein (a) može uzrokovati povećano zgrušavanje, što može dovesti do brzog stvaranja začepljenja u krvnim žilama.
• Lp(a) potiče upalu koja povećava vjerojatnost pucanja plakova.
• Visoki Lp(a) također može dovesti do suženja aortalnog zaliska

Zašto se određuje Lipoprotein (a)?

Indikacije za određivanje lipoproteina (a) su sumnja na poremećaj metabolizma lipida, pozitivna obiteljska anamneza na kardiovaskularne bolesti, diabetes mellitus tip II, hipertenzija.

Referentni interval: Muškarci i žene: <0.3 g/l

Povišena koncentracija:
Lp(a) se javlja u nefrotskom sindromu, nekontroliranom dijabetesu, hipotireioidizmu, akutnom infarktu miokarda, cerebrovaskularnim bolestima i trudnoći.

Snižena koncentracija:
Lp(a) se javlja u hipertireioidizmu, alkoholizmu, bolestima jetre, tijkom uzimanja lijekova (niacina, neomicina i steroidnih hormona).

Vrsta i vrijeme uzimanje uzoraka

Uzorak: venska krv

Priprema: dan prije vađenja krvi uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne (izbjegavati pretjerani unos kalorija). Poslije 19 sati uvečer, dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, ne piti alkohol niti kavu, te ne pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

Faktori rizika za aterosklerozu:

• lipidogram – trigliceridi, ukupni kolesterol, HDL-kolesterol, LDL-kolesterol
• Apolipoprotein A1
• Apolipoprotein B
• Lipoprotein (a)
• VLDL-kolesterol
• hsCRP i
• indeks ateroskleroze

Vrsta i vrijeme uzimanje uzoraka

Uzorak: venska krv (ova pretraga se ne može raditi bez LIPIDOGRAMA (trigliceridi, ukupni kolesterol, HDL-kolesterol, LDL-kolesterol).

Priprema: dan prije vađenja krvi uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne (izbjegavati pretjerani unos kalorija). Poslije 19 sati uvečer, dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, ne piti alkohol niti kavu, te ne pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.