Oligo i mikroelementi

Cijena se odnosi na zajedničku pretragu TIBC i UIBC

Opis:
Željezo se nalazi u krvi vezano za transferin kojim ga transportira i predaje stanicama na korištenje. Transferin je protein kojeg sintetizira jetra i njegova koncentracija obrnuto proporcionalna tjelesnim rezervama željeza. Kada nema dovoljno željeza u organizmu, sinteza transferina je povećana kako bi se što veća količina dopremila stanicama i obrnuto, kada postoji višak željeza sinteza transferina je smanjena.
Serumsko željezo koje se određuje u krvi je ono koje je vezano za transferin. Mjerenjem   UIBC (unsaturated iron binding capacity) u kombinaciji s koncentracijom željeza u serumu može dobiti ukupni kapacitet vezivanja željeza (TIBC).

Zašto se određuju?
UIBC i TIBC se koriste za indirektnu procjenu transferina u dijagnostici anemija ili opterećenja željeza (hemosideroza), kada se određuje sa ostalim biljezima metabolizma željeza.
UIBC i TIBC se određuju osobama za koje se sumnja da imaju nedostatak željeza u organizmu (nizak hemoglobin i hematokrit) ili višak  u organizmu (hemosideroza).

Referentni interval:

Muškarci: 25 – 54  μmol/L
Žene:      25 – 59 μmol/L

Povišeno:
U sideropeničnojanemiji zbog deficita željezai u trudnoći.

Sniženo:
Smanjene vrijednosti: kod kroničnog deficita željeza, hemokromatoze, hemolitičke anemije, β-talasemije.

Vrsta uzorka

Uzorak:
serum (venska krv)
Uzimanje uzorka vrši se isključivo ujutronatašte.

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov za 1,5 sati nakon vađenja krvi.

Opis:
Željezo je  esencijalni element u našem organizmu, neophodan za normalno odvijanje brojnih enzimatskih i sistemskih procesa. Željezo pripada grupi elemenata u tragu; sastavni je dio važnih hemoproteina u organizmu, a u cirkulaciji se transportira vezan na transferin. Željezo sudjeluje u brojnim važnim procesima u tijelu počevši od staničnih oksidativnih mehanizama do prijenosa i isporuke kisika tjelesnim stanicama. Sastavni je dio proteina za prijenos kisika, hemoglobina i mioglobina, kao i različitih enzima poput citokrom-oksidaze i peroksidaze.Uskladišteno je u retikuloendotelnom sustavu, u jetri, bubrezima, slezeni i koštanoj srži. Mali dio nalazi se u sastavu još nekih spojeva u organizmu (flavoproteini, katalaza). Unosi se u organizam hranom, dnevno je potrebno hranom unijeti oko 5-20 mg , a u djece i nešto više. U iste osobe vrijednosti željeza u serumu mogu varirati i do 100 % unutar nekoliko dana. Postoji i dnevni ritam željeza, ujutro koncentracija željeza  i do 70 % veća nego poslijepodne.
Manjak željeza u organizmu uzrokuje anemiju ili slabokrvnost. Jedan od prvih simptoma nedostatka željeza u organizmu je umor i opća slabost.

Zašto se određuje?
Željezo se koristi kao pomoć u dijagnostici anemija ili opterećenja željezom (hemosideroza), tada se određuje zajedno s ostalim pretragama, hemoglobinom, feritinom, transferinom, TIBC i UIBC.

Referentni intervali

Povišeno:
Povišene vrijednosti željeza mogu se naći kod hemokromatoze, ciroze jetre, anemijama (perniciozna, aplastična i hemolitična), bolesti srpastih stanica, talasemiji, akutnom hepatitisu, trovanju željezom i trovanju olovom. Oralni kontraceptivi također mogu povećati koncentraciju željeza.

Sniženo:
Manjak željeza može biti uzrokovan nedovoljnim unosom hrane  ili lošom apsorpcijom, također se javlja kod anemija, infekcijama, nefrotskogsidroma i malignih bolesti.

Vrsta  i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak:
serum (venska krv)
Preporuča se mjerenje željeza ujutro natašte.

Priprema:
Uzorak se uzima ujutro, budući da se količina željeza može smanjiti i za 30% tijekom dana. Treba napomenuti da se razina željeza i kod iste osobe razlikuje iz dana u dan.Prije određivanja u krvi 24-48 sati ne uzimati sokove obogaćene vitaminima. Osobe koje primaju terapiju preparatima željeza ne određivati najmanje 7-10 dana nakon prestanka uzimanja, tri tjedna nakon primanja željeza intravenozno, te mjesec dana nakon intramuskularnog davanja željeza.

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov 1,5 sati nakon vađenja krvi – nalaz gotov isti dan.

Opis
Bakar (Cu) je esencijalni element potreban za rast i normalan metabolizam čovjeka. Prosječan ljudski organizam sadrži oko 100 do 150 miligrama bakra. Unosi se u organizam s hranom, čovjek prima 3-5 mg bakra na dan. Bakar je raširen u raznim tkivima, a najviše ga ima u jetrenom parenhimu, mozgu, miokardu, bubrezima, kostima i noktima. Uloga bakra je važna, budući je sastavni dio različitih enzima i važan za funkciju aktivnog centra nekih enzima. Potreban je za normalnu aktivnost enzima, koji sudjeluju u umrežavanju vezivnog tkiva i elastina, djeluju kao antioksidansi, sudjeluju u prijenosu elektrona, u stvaranju pigmenta i u prijenosu živčanih impulsa. Manjak bakra u zdravih ljudi pojavljuje se najčešće u djece koja su prerano rođena ili se oporavljaju od vrlo loše prehrane. Ljudi koji dugotrajno primaju intravensku (parenteralnu) prehranu također mogu imati manjak bakra.

Menkesov sindrom je nasljedni poremećaj koji je posljedica manjka bakra. Simptomi uključuju vunenastu kosu, duševnu zaostalost, nisku razinu bakra u krvi i smanjenu sintezu enzima koji trebaju bakar.

Zašto se određuje?
Bakar se koristi kao pomoć u dijagnostici i praćenju Wilsonove bolesti i drugih poremećaja koji dovode do povećane ili snižene razine bakra.

Referentne vrijednosti
Žene : < od 60 godina : 800 – 1550 mg/L
trudnoća i uzimanje estrogena vrijednosti povišene
> od 60 godina : 850 – 1900 mg/L
Muškarci : < od 60 godina : 700 – 1400 mg/L
> od 60 god : 850 – 1700 mg/L

Povišene vrijednosti bakra nalazima u slijedećim stanjima: Wilsonova bolesti, ciroza jetre, hemokromatoza, tumor bronha i dojke, Hodgkinova bolest, treće tromjesečje trudnoće, aplastične anemije, nekroze, aplastične anemije.

Sniženo
Nutritivna deficijencija bakra, Menkesov sindrom.

Vrsta uzorka i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak: serum (venska krv)

Priprema:
Za ovu pretragu nisu potrebne pripreme.

Vrijeme određivanja:
Nalazi su gotovi za desetak dana.

na pretragu nema popusta

Opis:
Cink (Zn) je esencijalni element koji se nalazi uglavnom u kostima, zubima, kosi, koži, jetri, mišićima, leukocitima, prostata i testisima. On je sastavni dio nekoliko stotina enzima, uključujući mnoge nikotinamidadeninedinukleotid (NADH) dehidrogenaze, RNK i DNK polimeraze i DNK transkripcijske faktore kao i alkalnu fosfatazu, superoksid dismutazu i karboanhidrazu. Razina cinka u krvi ovisi o količini cinka u hrani. Meso, jetra, jaja i morske školjke i ribe bogati su izvori cinka, ali žitarice nisu. Prehrana bogata vlaknima i fitatima (npr. ona koja sadrži kruh od cjelovitog brašna) smanjuje apsorpciju cinka.

Zašto se određuje?
Cink se određuje osobama koje su na dugotrajnoj parenteralnoj prehrani, kod slijedećih bolesti: ulcerozni kolitis, Cronovu bolest, ciroze jetre, malignih bolesti i opeklina.Također se određuje kod osoba  koje imaju dijagnosticirano sniženu razinu cinka da se prati uspješnost terapije.

Referentni interval

9 – 18 mmol/L

Snižene vrijednosti cink mogu biti kod bolesnika: s insuficijencijom jetre, koji uzimaju diuretike, dijabetičara, kroničnim zatajenjem bubrega,  s Crohnovom  bolesti, ulceroznim kolitisom, celijakijom ili stresnim stanjima.
Manjak cinka u majke može izazvati malformacije fetusa i nisku porođajnu težinu. Kod djece manjak cinka uzrokuje poremećaj rasta i poremećaj osjeta okus.
Simptomi manjka cinka su : gubitak kose, apetita, težine, te osjeta okusa i mirisa.

Vrsta i vrijeme uzimanja uzoraka

Uzorak:
serum (venska krv)
Posebna priprema nije potrebna

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov za tri tjedna.

nalaz se čeka do tri tjedna, na pretragu nema popusta

Opis
Selen (Se) je esencijalni element koji možemo naći u tlu, vodi i namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla. U prirodi se pojavljuje u organskom (selenometionin i selenocistein) i anorganskom (selenit i selenat) obliku. Kvalitetnom i uravnoteženom prehranom unosimo 70-100 µg selena. Apsorpcija se većim dijelom odvija u dvanaesniku (50-80%) te se mijenja ovisno o obliku. Apsorpcija anorganskog selena varira 50-100%. Organski selen se apsorbira brzo i skoro potpuno (90%). Najbolja apsorpcija je u obliku selenometionina iz hrane životinjskog podrijetla.Selen je važni dio antioksidativnog enzima (glutation-peroksidaze) koji štiti stanice od štetnih učinaka slobodnih radikala koji se produciraju tijekom normalnog metabolizma kisika.
Selen je neophodan ne samo za sintezu, nego i regulaciju najaktivnijeg hormona štitnjače – trijodtironina.
Dobro je poznata i uloga selena u očuvanju reproduktivnog zdravlja muškaraca, a u novije vrijeme pokazana je i važnost selena u očuvanju reproduktivnog zdravlja žena. Selen je, naime, esencijalan za biosintezu testosterona, te stvaranje i razvoj muških spolnih stanica. Rezultati istraživanja pokazaju da unos selena putem dodataka prehrani doprinosi normalnoj sprematogenezi što može povoljno djelovati na povećanje plodnosti.
Preporučene dnevne doze selena za zdravu odraslu osobu variraju ovisno o geografskom položaju. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje 55 µg/dan.
Selen se izlučuje urinom (60%) i fecesom (35%), a kod povišenog unosa i izdisanjem plinovitog oblika. Rezerve se nalaze u obliku selenoproteina, a najviše se nakuplja u eritrocitima, slezeni, jetri i zubima. Dokazan je i u testisima i spermi. Kod nedostatka selena dolazi do mišićne i miokardijalne degeneracija, poremećaja imunološkog sustava, povećana maligniteta, povećanog  rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Zašto se određuje:
Određivanje koncentracije u serumu provodi se zbog sumnje na trovanje selenom ili zbog nedostatka istog.

Referentni interval

Stariji od 16 godina : 50 – 120 ug / L

Niska razina selena u organizmu povezana je s većom opasnošću pojave karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, upalnih bolesti, te drugih stanja koja asociraju na povišenu produkciju slobodnih radikala, uključujući prijevremeno starenje i nastanak katarakte.

Vrsta i vrijeme uzimanja uzoraka

Uzorak:
serum (venska krv)
Posebna priprema nije potrebna.

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov za tri tjedna

Opis
Krom (Cr) pripada skupini elemenata koji su vrlo slabo rasprostranjeni u Zemljinoj kori (svega oko 0,03%). Samo mu ime potječe od grčke riječi chroma što znači boja. On je esencijalan mineral koji je potreban za normalan metabolizam ugljikohidrata, proteina i masti. Pripada skupini elemenata u tragovima,  koje organizam treba u količini manjoj od 100 miligrama na dan. Sudjeluje u nizu značajnih bioloških procesa koji se svakodnevno odigravaju u našem tijelu.
Potiče inzulin na pretvorbu glukoze u lipide i CO₂. Osim hiperglikemije, manjak kroma uzrokuje i i hiperkolesteremiju i aterosklerozu. Smatra se da je manjak kroma uzrok ateroskleroze. Hranom obično unesemo oko 50 – 200 μg kroma na dan. Od hranom unesene količine kroma tek se oko 0.3- 2 % brzo apsorbira u crijevima. Niti u jednoj namirnici nema ga u naročito velikoj količini. Kako je njegova iskoristivost iz hrane relativno mala, uz iscrpljenost tla te kod povećanog unosa šećera i masnoća, mogući je njegov nedostatak u tijelu. Toksičnost kroma ovisi njegovoj valenciji, Cr(VI) je toksičniji od Cr(III).

Zašto se određuje?
Određivanje kroma radi se kod sumnje na nedostatak/višak kroma u krvi.

Referentni interval

Serum: < 0.4 µg /L

Vrsta i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak:
serum (venska krv)

Priprema:
Za ovu pretragu nisu potrebne pripreme

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov do tri tjedna nakon vađenja

Opis
Jod (I) je najteži kemijski element koji se pojavljuje u biološkim organizmima. Njegova niska koncentracija u tlu ima za posljedicu nedostatak joda u mnogim živim organizmima, pa i kod ljudi; procjenjuje se da nedostatak joda ugrožava oko 2 milijarde ljudi u svijetu i glavni je uzrok pojave mentalne retardacije. Manjak joda smanjuje inteligenciju za 10-15 %. Od gušavosti na svijetu pati 700 milijuna ljudi.
Jod je potreban za normalan rad štitne žlijezde, te sintezu hormona štitnjače (tetrajodtironin (tiroksin, T4) i trijodtironin (T3))
Problem nedostatka joda se u Hrvatskoj, kao i u većini razvijenih zemalja, rješava jodiranjem soli, čime se istovremeno provodi i prevencija gušavosti. Od 1997. godine kilogram soli treba sadržavati 15 – 23 miligrama joda.
Bogate namirnice s jodom su: mliječni proizvodi, jaja, morska riba, alge, školjke, soja, sezam, češnjak, blitva, tikvice, repa i špinat. S druge strane, kupusnjače kao što su kelj, brokula i cvjetača sadrže tvari koje ometaju metaboličke funkcije joda i rad štitne žlijezde.
U ljudskom se organizmu nalazi 15 do 20 mg joda, od kojih je 80 % u štitnoj žlijezdi.

Referentni interval

46.0- 70.0 µg/l

Manjak joda dovodi do gušavosti, miksdema i hipotireoze.

Povišene koncentracije mogu imati toksične učinke ako se dnevo unose u koncentracijama većim od 1.1 mg/dan.

Vrsta i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak:
serum (venska krv)
Posebna priprema nije potrebna.

Vrijeme određivanja:
do tri tjedna

Opis
Litij (Li) je mekani metal srebrnkaste boje koji se lako reže nožem nakon čega brzo oksidira zbog čega mijenja boju u sivkastu U Zemljinoj kori litij čini 0,005 % što ga svrstava u prvih 15 najzastupljenijih elemenata Zemlje. Apsorpcija litija iz gastrointestinalnog trakta gotovo je potpuna unutar 6-8 sati. Vršne plazmatske razine postižu se 1-2 sata ili 5-6 sati nakon uzimanja lijeka ovisno o tome je li preparat koji se uzima u terapiji brzo ili sporo otpuštajući. Vršne razine u mozgu postižu se kroz 2 sata nakon što su postignute vršne plazmatske razine. Litij se ne veže za proteine plazme i distribuira se u ukupnoj tjelesnoj vodi.  Gotovo u potpunosti, litij se izlučuje putem bubrega, tj. urinom. Poluvijek eliminacije litija iznosi oko 20 sati .

Litij  primjenjuje se  u liječenju i prevenciji sljedećih stanja:
– manije (stanje sa simptomima uzbuđenja ili euforije)
– manično depresivne psihoze (stanje pri kojem se razdoblja depresije izmjenjuju s razdobljima euforije ili uzbuđenja)
– ponavljajuće depresije
– agresivnog ili autodestruktivnog ponašanja

Referentni interval

0.50- 1.20 mmol/L

Vrsta i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak:
serum (venska krv)
Posebna priprema nije potrebna.

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov  za tri tjedna nakon vađenja krvi.

Opis
Kobalt je važan esencijalni oligoelement, sastojak vitamina B12 (cijanokobalamin) i bitan element eritropoeze. Osim toga pretpostavlja se da ima ulogu i u imunološkim reakcijama. U organizam kobalt unosimo hranom. U ribama i povrću koncentracije su kobalta više nego u mesu i mliječnim proizvodima. Procijenjeni unos kobalta hranom iznosi od 0,2 do 1,8 mg/dan, a gastrointestinalna apsorpcija topljivih spojeva kobalta procjenjuje se na 25%. Kobalt u malim dozama u potpunosti se apsorbira u probavnom sustavu. Na apsorpciju kobalta utječu i drugi nutritivni faktori tako apsorpciju umanjuju aminokiseline. Kobalt se najviše akumulira u jetri  i u bubrezima.
Izlučuje se uglavnom urinom, ali u manjim količinama i fecesom.
Kronična izloženost kobaltu može se manifestirati zdravstvenim tegobama poput kardiomiopatije, razvojem policitemije, smanjene  plućne funkcije, teško disanje, astma, upale pluća i fibroze, smetnje vida, oštećenje sluha.

Zašto se određuje?
Određivanje kobalta radi se kod utvrđivanje razloga nedostatka vitamina B₁₂ ili višak kobalta u krvi.

Referentni interval

Puna krv: 8,5 – 66,2 nmol/l

Serum:  < 8,5  nmol/L

Mokraća:  <17,0  nmol/L

Uzorak:
Uzorak: serum, puna krv (Li- heparin ili EDTA) i mokraća

Priprema:
Za ovu pretragu nisu potrebne pripreme

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov do tri tjedna nakon vađenja