*Napomena: za navedene pretrage potrebno je provjeriti dostupnost po lokacijama.
Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.
Aluminij je metal koji je treći po rasprostranjenosti na zemlji, a pojavljuje se u spojevima sa silicijem, kisikom i sumporom. Naime, dok smo prije pedesetak godina unosili u organizam minimalne količine aluminija iz povrća, te možda nešto i iz posuđa u kojem je ono bilo pripremano, danas je aluminij prisutan u gotovo svemu što je oko nas, što koristimo, jedemo, pijemo.
Aluminij sulfat se, na primjer, dodaje vodi za piće kako bi se povećala njezina čistoća i bistrina. Sva hrana kojoj se dodaju aditivi za povećanje volumena, poput torti, kolača i keksa, sadrži aluminij. Slatkiši za djecu sadrže bojila s aluminijem, a on je prisutan i u čaju, napicima od kakaa, nekim vinima i pjenušcima, kao i u većini procesuiranih namirnica. Prisutan je i u kozmetičkim proizvodima, prvenstveno u preparatima za zaštitu od sunca i dezodoransima, ali koristi se i kao dodatak u lijekovima poput aspirina i antacida, pa čak i kao pomoćno sredstvo u cjepivima. U obliku soli je prirodno prisutan u hrani jer ga biljke crpe iz tla i vode.
Neobrađena hrana može sadržavati od 0,1 do 20 mg aluminija po kilogramu, a čaj i zeleno lisnato povrće mogu ga sadržavati i u većim količinama. No, on u hranu može prijeći iz folija i druge ambalaže u kojoj je ona pakirana. U zdravih osoba samo 0,3% peroralno uzetog aluminija apsorbira se kroz gastrointestinalni (GI) trakt, a preko bubrega se eliminira iz ljudskog tijela. Ako se unesu količine aluminija koje organizam ne može izlučiti, taloži se u različitim tkivima, uključujući kosti, mozak, jetru, srce, slezenu i mišiće.
Aluminij se određuje u krvi bolesnika na djalizi koji primaju tablete aluminijevog hidroksida, radnika u aluminijskoj industriji i bolesnika s Alzheimerovom bolesti.
Referentni interval <7.5 µg/L
Uzorak: venska krv
Priprema: dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.
Vrijeme određivanja: nalaz je gotov za dva tjedna.
Više o usluziPo zastupljenosti u Zemljinoj kori je 53. element. Najviše ga ima u tlu (1 – 10 ppm), a gotovo tisuću puta manje (oko 1,6 ppb) u morskoj vodi. U ljudskom tijelu najviše se nakuplja u kosi (oko 1 ppm) i krvi (2 – 9 µg l−1), a manje u kostima. Ukupno ga u prosjeku u ljudskom tijelu ima oko 7 mg. U prošlosti su ga koristili ljudi na vlasti i moćnici, a zbog svoje toksičnosi i „tihog“ djelovanja prozvan je „Otrov kraljeva“ i „Kralj među otrovima“.
U prirodi ga se može naći u obliku rudnih minerala kao arsenopirit (FeAsS), realgar (As4S4) i orpiment (As2S3). Poznato je da arsen (As) postoji u mnogo netoksičnih i toksičnih spojeva. Dugotrajna konzumacija arsena vodom za piće i hranom može uzrokovati rak i lezije kože, također se povezuje s kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom. Kronično izloženost u ranom djetinjstvu povezana je s negativnim učincima na kognitivni razvoj i povećanom smrtnošću mladih odraslih osoba.
Akutna toksičnost spojeva u kojima je arsen u oksidacijskom stanju +III (bilo organski ili anorganski) veća je od onih u kojima je u stanju +V. Nakon unosa u organizam dolazi do metabolizma spojeva arsena, najveća koncentracija metabolita u urinu biti će unutar 24 sata. Najotrovniji spoj arsena je arsin koji se dobro apsorbira preko pluća, a neki organometalni spojevi arsena mogu ući u organizam i preko kože. U prehrambenom lancu školjke, rakovi i ribe su najveći izvori arsena kao i žive.
Kod sumnje na intoksikaciju sa spojevima arsena.
Referentni intervali:
Uzorak: venska krv
Priprema: dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.
Vrijeme određivanja: nalaz je gotov za dva tjedna.
Više o usluziKadmij (Cd) pripada skupini neesencijalnih metala. Sličan je cinku i živi tj. elementima 12-te skupine periodnog sustava elemenata. Kadmij je sjajan, srebrnobijel metal, prilično mekan i plastičan, može se zarezati nožem, vući u žice i kovati u listiće. Izvori kadmija su u tlu, a u tragovima ga se može pronaći u zelenom povrću, krumpiru i žitaricama.
Jedan od glavnih izvora kadmija kod pušača su cigarete. Neki proizvodi proizvedeni u Kini, npr. nakit, sadrže velike količine Cd . Kadmij je jedan od sastavnih dijelova baterija, a u industriji ga se još može naći u pigmentima, oplatama te se koristi u galvanizaciji. Velika otrovnost kadmija potencirana je i njegovom dobrom hlapljivošću i na temperaturama nižim od vrelišta, pogotovo su otrovne pare kadmijeva oksida, CdO.
Nakuplja se u bubrezima, jetri i u stijenci aorte, a može uzrokovati arterijsku hipertenziju. Na dan se unosi oko 0.2 mg kadmija. Koncentracije kadmija u krvi toksične su za čovjeka ako su veće od 45 nmol/L. Akutno trovanje očituje se respiracijskim sindromima (oštećenja pluća mogu ostati i trajna). Također trovanje kadmijem uzrokuje i kardiovaskularne poremećaje. Kod kroničnog trovanja dolazi do teške osteomalacije i disfunkcije bubrega. Vrijeme raspadanja kadmija u bubrezima je 6 do 38 godina, dok je u jetri 9 do 18 godina. Razlog je u tome što kadmij nema nikakvu funkciju u organizmu i tijelo ga ne troši. Izlučivanje kadmija iz tijela je jako sporo, te se ono se odvija uglavnom urinom.
Kadmij se određuje kod sumnje na intoksikaciju s njim.
Referentni intervali
nepušači 2.7 -10.7 nmol/L
pušači 5.3-34.7 nmol/L.
Uzorak: venska krv
Priprema: dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.
Vrijeme određivanja: nalaz je gotov za dva tjedna.
Više o usluziNikal je metal koji se obično oslikava u srebrnastoj bijeloj boji. Nikal se često kombinira s drugim metalima, tvoreći smjese, poznate kao legure. Nikal se nalazi u zemljinoj kore, što znači da se određena količina nalazi u vodi, tlu, zraku i hrani. Većina nikla u našem tijelu dolazi od hrane koja sadrži ovaj element u tragovima. Hrana s najvišom koncentracijom nikla je čokolada, soja, orašasti plodovi, zobeno brašno. Voda iz slavine i dim cigarete također sadrže malu količinu nikla.
Također možete dobiti dozu nikla kao nuspojavu pušenja duhana. Nikal je esencijalni element prisutan u mnogim enzimima. Dnevno bi ga trebalo minimalno unositi u količini 0,3 miligrama. Esencijalna uloga nikla u metaboličkim procesima potvrđuje time što je funkcionalni element za djelovanje enzima ureaze. Njegova uloga u životinjskom i ljudskom organizmu još nije potpuno razjašnjena.
Čini se da nedovoljna opskrba niklom može uzrokovati narušavanje strukture i uloge stanične membrane i prekinuti metabolizam željeza. Nikal najčešće izaziva kontaktnu alergiju (osip, svrbež, crvenilo) 12-72 sata nakon kontakta s nakitom, kovanicama ili kozmetikom. Iako je koristan u industriji, povišene koncentracije su toksične, a dugotrajna izloženost povezuje se s autoimunim bolestima i karcinomima.
Uzorak: venska krv
Priprema: dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.
Vrijeme određivanja: nalaz je gotov za dva tjedna.
Više o usluziOlovo je kemijski element (metal) u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Pb. Otrovanju olovom posebice su izloženi radnici u tvornicama akumulatora, ali je općenito velika izloženost gradskog stanovništva olovu zbog udisanja ispušnih plinova iz motora. Olovo se iz organizma neizlučuje spontano, već se deponira u kostima, kosi, jetrima i bubrezima. Zato otrovanje mogu uzrokovati i količine olova manje od dopuštenih, ako je izloženost izvoru trovanja dugotrajno.
Otrovanje olovom najčešće je kronični poremećaj. Rizik od pojave simptoma otrovanja povećava se kako raste koncentracija olova u krvi. U slučaju visoke koncentracije olova u krvi postoji veliki rizik od oštećenja mozga. Trajno povišena koncentracija olova u krvi, ali u manjoj mjeri, povećava rizik za nastanak mentalne retardacije.
Određivanje olova kod djece i odraslih radi se kod sumnje na potencijalnu intoksikaciju olovom. Ovi simptomi su nespecifični i obuhvaćaju: vrtoglavicu, promjene u ponašanju, mučninu, glavobolju, tremor, gubitak težine, periferne neuropatije, anemiju, encefalopatiju, gubitak pamćenja, napade i komu.
Referentni intervali
Muškarci: < 40 µg/L
Žene: < 30 µg/L
Uzorak: venska krv
Priprema: dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.
Vrijeme određivanja: nalaz je gotov za dva tjedna.
Više o usluziŽiva (Hg) je jedini tekući metal. Jedan je od najtežih teških metala te je izuzetno opasan otrov jer se skladišti u mozgu, bubrezima, jetri, srcu te ju je teško ukloniti iz organizma. Elementarna živa je uhlapljena i u obliku aerosola dobro se apsorbira preko pluća, dok je adsorpcija Hg preko probavnog sustava znatno slabija. Elementarna živa i njezine soli su problem izravnog industrijskog onečišćenja okoliša, pojavljuje se i u dimu kod spaljivanja fosilnih goriva te u komunalnom otpadu, a organometalna živa se može naći u pesticidima.
Živa je osobito opasna u obliku metilirane žive, koja nastaje djelovanjem anaerobnih bakterija u mulju. Topljiva je i otrovna, a čovjek može unijeti živu konzumirajući ribe iz zatrovane vode. Primjer masovnog otrovanja metil-živom dogodio se u zaljevu Minamata što je pokazatelj ljudskog utjecaja na okoliš. Za čovjeka su toksične koncentracije žive u krvi veće od 748.5 nmol/L. Akutno trovanje uzrokuje oštećenje gastrointersticijskog trakta i bubrežnih kanala. Kronično trovanje živom uzrokuje: stomatitis, tremor, kolitis, nefrotički sindrom i anemiju, dok se pri trovanju organskom živom pojavljuje: umor, glavobolja, gubitak pamćenja, apatija, poremećaj vida te na kraju koma i smrt.
Određivanje žive u organizmu radi se ukoliko osoba simptome koji ukazuju na prekomjernu izloženost živi.
Referentni interval: 3.0 – 294.4 nmol/L
Uzorak: venska krv
Priprema: dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.
Vrijeme određivanja: nalaz je gotov za dva tjedna.
Više o usluzi
