Rak debelog crijeva jedna je od najÄeÅ¡Äih zloÄudnih bolesti, ali i dijagnoza o kojoj se i dalje ne govori dovoljno. Ova bolest pogaÄa oba spola iako podaci govore da se neÅ¡to ÄeÅ¡Äe javlja kod muÅ¡karaca. Isti podaci govore kako u Hrvatskoj svakodnevno od ove vrste karcinoma umire Å¡est ljudi, a dijagnosticira se izmeÄu devet i 10 novih sluÄajeva, Å¡to nas dovodi na visoko deveto mjesto po uÄestalosti i drugo mjesto po smrtnosti od raka debelog crijeva, kao posljedica kasnog postavljanja dijagnoze.
Rak debelog crijeva u 80 posto sluÄajeva razvija se iz polipa koji rastu sporo, a poÄnu se uÄestalo javljati nakon 50. godine života, a ako se otkrije na vrijeme, pacijentima daje Å¡ansu za preživljavanje i do 85 posto. Å to se rak dijagnosticira u kasnijem stadiju, to se vjerojatnost preživljavanja smanjuje.
Äimbenici, simptomi i važnost prevencije
Postoje razni Äimbenici koji mogu poveÄati Å¡ansu za razvoj raka debelog crijeva, a ukljuÄuju dob, obiteljsku anamnezu, sjedilaÄki naÄin života, nasljedne sindrome koji poveÄavaju rizik, razne upalne bolesti, dijabetes, pretilost, alkohol, puÅ¡enje⦠Stoga, prije svega važno je obratiti pozornost na životne navike jer u Äak 75 posto sluÄajeva dijagnoza raka debelog crijeva povezuje se uz životni stil i vanjske Äimbenike.
Rak debelog crijeva razvija se sporo, kroz duži period tijekom kojeg se ne trebaju pojavljivati jasni simptomi. Iako ne postoje specifiÄni simptomi koji upuÄuju na ovo oboljenje, valja obratiti pozornost na simptome kao Å¡to su nadutost, gubitak tjelesne težine, pojava skrivene ili vidljive krvi u stolici, anemija, bolovi u trbuhu, proljev ili zatvor te nepravilnost u pražnjenju stolice.
Kao i kod drugih bolesti, važno je naglasiti važnost prevencije i odlaska na redovite preglede koji ukljuÄuju testove za otkrivanje tragova krvi u stolici, preglede kojima se analiziraju promjene sluznice debelog crijeva, Å¡to ukljuÄuje kolonoskopiju koja je, prema brojnim istraživanjima, dokazana kao uspjeÅ¡na preventivna metoda.
Kolonoskopija â kada obaviti pregled i kako se pripremiti?
Kompjutorizirana tomografska kolonografija (MSCT kolonografija) ili virtualna kolonoskopija izvodi se na MSCT ureÄaju i neinvazivna je alternativa klasiÄnoj kolonoskopiji. Procedura je brža, lakÅ¡a, ugodnija za pacijenta, a toÄnost u detekciji polipa je istovjetna klasiÄnoj kolonoskopiji. Za mnoge pacijente, ona predstavlja metodu izbora u detekciji mnogih bolesti debelog crijeva, ukljuÄujuÄi polipe, divertikule i karcinome.
VodeÄa svjetska medicinska udruženja preporuÄuju prvu kolonografiju, kao âscreeningâ metodu za karcinom debelog crijeva, kod osoba starijih od 50 godina, a ako imaju krvnog srodnika oboljelog od karcinoma, onda i nakon 40. godine. U sluÄaju urednog nalaza, MSCT kolonografiju se preporuÄuje ponoviti svakih pet godina. Osim kao âscreeningâ metoda, MSCT kolonografija je indicirana u pacijenata kod kojih iz nekog razloga nije moguÄe uÄiniti klasiÄnu kolonoskopiju ili je kolonoskopija uÄinjena nepotpuno zbog anatomskih varijanti.