Antimikrobna rezistencija podrazumijeva otpornost bakterija, virusa i parazita na lijekove, pri čemu se posebna pozornost posvećuje upravo bakterijskoj rezistenciji.
U kontaktu s antibiotikom, bakterije razvijaju otpornost na različite načine, mijenjaju svoj metabolizam i zaštitu stanice kako im antibiotik ne bi naštetio.
Rezistencija se javlja u cijelom svijetu, a ubrzan i neograničen protok ljudi i roba znatno pogoduje širenju otpornih vrsta bakterija.
Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju opasnost za sve nas jer uzrokuju infekcije koje je teško liječiti. Uzimamo li antibiotike često i nepravilno, pridonosimo povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike, što je jedan od najvažnijih zdravstvenih problema u svijetu.
Istodobno, uz pojavu sve veće otpornosti mikroorganizama, usprkos naporima znanstvenika, nisu otkriveni novi antibiotici koji bi uspješno liječili rezistentne sojeve mikroorganizama, a koji bi bili lako dostupni i ne previše skupi.
Jedna od najraširenijih i potpuno neopravdanih primjena antibiotika jest u liječenju prehlada. Naime, prehlade uzrokuju virusi na koje antibiotici ne djeluju te se prehlada, odnosno njezini simptomi (vrućica, curenje nosa, grlobolja i kašalj) liječe ublažavanjem simptoma. Antibiotici se primjenjuju samo ako se bolest zakomplicira bakterijskom upalom sinusa, pluća ili streptokoknom upalom grla.
Autorica: mag. Jelena Vrdoljak, spec. med. biokemije i lab. medicine
Izvori:
- HZJZ.hr
- ADIVA.hr
