Moždani udar često se naziva i “tihim ubojicom”, trenutno je drugi vodeći uzrok smrti, treći vodeći uzrok invaliditeta u svijetu i glavni uzrok demencije. Iako većina moždani udar povezuje sa starijom dobi, zadnjih godina to je problem koji sve češće pogađa i mlade ljude. Uzrok tomu su sjedilački način života, upotreba štetnih supstanci, izloženost velikoj količini stresa, nedovoljna educiranost o simptomima te izostanak preventivnih pregleda.

Posljedice moždanog udara su ozbiljne, vrijeme oporavka različito je od osobe do osobe i može trajati tjednima, mjesecima ili čak godinama. Neki se potpuno oporave, dok drugi imaju dugotrajne ili doživotne invalidnosti. U jednom trenutku se možete osjećati i izgledati potpuno zdravo, a u drugom postati potpuno ovisni o brzi njegovatelja zbog posljedica ove iznenadne bolesti. No, dobra vijest je da se u 80 posto slučajeva moždani udar može spriječiti promjenama u svakodnevnom životu i preventivnim pregledima.

ČIMBENICI RIZIKA

U sprječavanju nastanka moždanog udara ne možemo utjecati na dob, spol, rasu i genetsko nasljeđe. No, postoje mnogi drugi čimbenici rizika od moždanog udara kao što su: visoki krvni tlak, šećerna bolest, bolest srca, povišena razina masnoća u krvi, povećana tjelesna masa, pušenje, alkohol, tjelesna neaktivnost, oralni kontraceptivi na koje možete utjecati i liječiti ih – poručio je doc. dr. sc. Borislav Radić iz Poliklinike Medikol, specijalist neurologije i subspecijalist za cerebrovaskularne bolesti.

Dakle, mnoge čimbenike rizika moguće je kontrolirati pod uvjetom da ste ih svjesni.

Prestanak pušenja i prekomjerna konzumacija alkohola promjene su s kojima možete započeti već danas, a s kojima ćete značajno smanjiti rizik od moždanog udara. Dok umjereno ispijanje alkohola ne predstavlja problem, prekomjernom konzumacijom rizik naglo raste. Također, odbacivanjem cigareta i umjerenom konzumacijom alkohola osigurat ćete si i brojne druge zdravstvene benefite.

Povećana tjelesna masa i komplikacije povezane s istom, povećavaju izglede za moždani udar. Redovitim vježbanje možete značajno utjecati na smanjenje težine i rizika od moždanog udara. Za dobre rezultate je dovoljno i 30 minuta vježbanja umjerenim intenzitetom pet dana u tjednu. Koliko god tvrdili da ste zauzeti, možete i morate pronaći pola sata dnevno za svoje zdravlje.

Također, u svrhu prevencije potrebno je kontrolirati i liječiti visok krvni tlak, šećernu bolest te fibrilaciju atrija. Visoki krvni tlak najviše pridonosi riziku od moždanog udara, i kod muškaraca i kod žena, ako se ne kontrolira ovaj čimbenik može udvostručiti ili čak učetverostručiti rizik. Visoki šećer u krvi s vremenom oštećuje krvne žile i povećava vjerojatnost stvaranja ugrušaka, zbog čega je važno da držite šećer u krvi pod kontrolom. Stvaranje ugrušaka može biti uzrokovano i fibrilacijom atrija, koja nosi gotovo peterostruki rizik od moždanog udara. Ugrušci nastaju u srcu i mogu otputovati u mozak, uzrokujući moždani udar. Ovo su visokorizični čimbenici i treba ih se shvatiti ozbiljno, njihovom kontrolom i liječenjem rizik se može značajno smanjiti.

ŽENE SU IZLOŽENE VEĆEM RIZIKU

U Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrtnosti s više od 6000 umrlih svake godine, od čega 60 posto čine žene. Postoji nekoliko razloga zašto žene imaju veći rizik od moždanog udara u odnosu na muškarce. Kao prvo, rizik od moždanog udara raste s godinama. Budući da žene općenito žive dulje od muškaraca, moždani udar pogađa veći broj žena.

Visoki krvni tlak jedan je od glavnih faktora rizika za moždani udar, a gotovo 40 posto žena ima povišen krvni tlak ili uzima lijekove za održavanje krvnog tlaka pod kontrolom. Također, žene imaju veći rizik zbog faktora povezanih s reprodukcijom. Trudnoća i hormonska terapija nakon menopauze mogu dodatno povećati rizik od moždanog udara kod žena.

S moždanim udarom kod žena povezuju se migrene, prirođene promjene krvnih žila koje dovode do slabosti stijenke te promjene u koje ubrajamo trudnoću i razdoblje neposredno nakon trudnoće. Konkretno, migrene se čest dovode u vezu s moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste kontracepcijske pilule.

BRZA REAKCIJA MOŽE VAM SPASITI ŽIVOT 

Iako moždani udar najčešće nastaje naglo i neočekivano, ranim prepoznavanjem znakova i alarmiranjem hitne pomoći možete bolesniku spasiti život te znatno utjecati na povoljan ishod liječenja. Dobra informiranost i pravovremene reakcije mogu značajno doprinijeti smanjenju broja slučajeva.

– Najčešći prvi znaci moždanog udara su: slabost, obamrlost u licu, ruci ili nozi, obično na jednoj strani tijela, nejasan ili iskrivljen govor ili poteškoće u razumijevanju drugih, sljepoća na jedno ili oba oka ili dvostruki vid, vrtoglavica ili gubitak ravnoteže ili koordinacije. Vrijeme je važno. Ako se djeluje brzo moždani udar se može liječiti. Odmah nazovite 194 – poručio je Radić.

PREVENCIJA JE NAJBOLJI LIJEK

Nitko ne može točno predvidjeti kada će se moždani udar dogoditi, ali podaci o razini rizika od moždanog udara mogu pomoći u promjeni ponašanja i utjecaja na druge čimbenike. Broj ljudi koji umiru od moždanog udara mogao bi se povećati za 50 posto do 2050. ako se ne učine značajna poboljšanja u prevenciji i liječenju. Prema procjenama Lancet Neurology Stroke Collaboration Group, svjetske organizacija za moždani udar, rast i starenje stanovništva, broj ljudi koji umiru od moždanog udara povećat će se sa 6,6 milijuna godišnje u 2020. na 9,7 milijuna u 2050. godini.

Kako bi se izbjegle crne statistike, važno je na vrijeme krenuti brinuti o svom zdravlju, a prevencija je uvijek najbolji lijek. Moždani udar može biti koban, ali se rizik može smanjiti. Mnogi čimbenici rizika povezani su s načinom života, tako da svatko ima moć promijeniti svoje navike i značajno smanjiti rizik od moždanog udara.

Uz promjene u svakodnevnom životu, kako bi prevencija bila potpunija, potrebno je redovito odlaziti na preglede. Pritom je važno kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi. Pravovremeno prepoznavanje čimbenika rizika te pravodobna regulacija i liječenje ključ su prevencije moždanog udara. Nadalje, potrebna je dobra laboratorijska, neuroradiološka (CT – kompjutorizirana tomografija, MRI – magnetska rezonanca, MRA magnetska angiografija, PET CT – pozitronska emisijska tomografija), te neurosonološka (Color Doppler Flow Imaging) dijagnostika. Uz sve navedeno, ključnu ulogu u sprječavanju i ranom otkrivanju cerebrovaskularnih bolesti ima detaljan klinički pregled, te interdisciplinarni i individualni pristup svakom bolesniku.

Na specijalistički pregled i konzultacije neurologa možete se naručiti već danas pozivom na broj 072 12 12 12 ili mailom na info@medikol.hr