Tjelesna aktivnost igra presudnu ulogu u održavanju zdravlja i sprječavanju mnogih bolesti. Redovito kretanje pomaže našem tijelu da pravilno funkcionira na način da jača srce, poboljšava cirkulaciju, povećava kapacitet pluća te potiče rad metabolizma. Vježbanjem jačamo i mišiće i kosti, što je izuzetno važno ne samo za mladost, nego pogotovo za stariju dob kada dolazi do prirodnog gubitka mišićne mase i gustoće kostiju. Ljudi koji se redovito bave tjelesnom aktivnošću imaju manji rizik od obolijevanja od dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka, moždanog udara, kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka.
Tjelesna aktivnost pomaže u kontroli tjelesne težine. Kada se krećemo, naše tijelo troši energiju, odnosno kalorije. Ako svakodnevno trošimo više energije nego što unosimo hranom, sprječavamo nakupljanje masnih naslaga i održavamo zdravu tjelesnu masu. Osim što nas čini snažnijima i otpornijima, kretanje također utječe na bolji san, brži oporavak od bolesti, jači imunološki sustav i općenito veći osjećaj vitalnosti.
Pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje
Nije samo tijelo ono koje ima koristi od kretanja i naš um osjeća velike promjene. Tjelesna aktivnost dokazano poboljšava raspoloženje jer potiče lučenje endorfina i serotonina , odnosno hormona sreće. Ljudi koji redovito vježbaju često su:
- vedriji
- manje podložni stresu
- depresiji i
- anksioznosti.
Kretanje djeluje kao prirodni antidepresiv i pomaže u regulaciji emocija, poboljšava pamćenje i koncentraciju te potiče osjećaj samopouzdanja i zadovoljstva sobom.
Posebno je važno napomenuti da se već i umjerena tjelesna aktivnost, poput šetnje ili vožnje biciklom, može pozitivno odraziti na mentalno stanje. Nije nužno provoditi sate u teretani kako bismo osjetili koristi. Ključno je redovito se kretati. Tjelesna aktivnost pomaže i djeci i odraslima u učenju, organizaciji vremena i boljoj emocionalnoj ravnoteži. Osobe koje se bave sportom često lakše podnose izazove, bolje surađuju u timskom radu i imaju izraženiju disciplinu i upornost.
Posljedice nekretanja i sedentarnog načina života
Nažalost, sve više ljudi danas vodi sjedilački način života. Djeca sve više vremena provode uz ekrane: televizore, računala i mobilne uređaje, umjesto u igri na otvorenom. Odrasli većinu dana provode sjedeći na poslu, u automobilu ili kod kuće. Nedostatak kretanja ima ozbiljne posljedice po zdravlje. Tijelo koje se ne koristi, počinje slabiti. Mišići i kosti gube snagu, usporava se cirkulacija, a metabolizam se usporava. To dovodi do nakupljanja viška kilograma, bolova u leđima, lošeg držanja, umora i većeg rizika od kroničnih bolesti.
Osim tjelesnog zdravlja, nekretanje negativno djeluje i na psihičko stanje. Ljudi koji se malo kreću često su neraspoloženi, bez energije, imaju problema sa snom, osjećaju tjeskobu i nezadovoljstvo. Kod djece i mladih to se može očitovati kao slabija koncentracija, razdražljivost ili poteškoće u učenju. Nedostatak fizičke aktivnosti također povećava rizik od prerane smrti i smanjuje kvalitetu života.
Zbog svega navedenog, važno je u svakodnevni život uključiti barem 30 minuta tjelesne aktivnosti. To može biti:
- brza šetnja
- igra s kućnim ljubimcem
- ples
- trčanje
- vožnja biciklom ili
- plivanje.
Važno je da se tijelo pokrene. Male promjene, poput korištenja stepenica umjesto lifta, šetnje umjesto vožnje automobilom ili kraćih vježbi kod kuće, mogu napraviti veliku razliku.
Tjelesna aktivnost nije obveza, nego ulaganje u zdravlje. Pokret nam daje snagu, energiju i životnu radost. Što se više krećemo, to smo zdraviji, sretniji i zadovoljniji sobom. Započnite već danas, vaše tijelo i um će vam biti zahvalni.
Autor teksta: dr. sc. Pavao Vlahek, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije
