Vitamini

Opis

Vitamin D ili kalciferol je jedan od vitamina topivih u mastima, a netopivih u vodi. Odrasle osobe dnevne potrebe organizma za vitaminom D nadoknađuju izlaganjem suncu ili ga dobivaju hranom. Oko 80 % tjelesnih potreba za vitaminom D ovisi o razini pigmentacije kože koja upija UV svjetlo i stupnju izloženosti suncu. Dnevna preporučena količina potrebna za održavanje normalnog zdravlja je 5- 10 µg. Ima ga u ulju jetre tune i drugih riba, mesu tune, a nešto manje u mesu, maslacu i u mlijeku.
Uloga vitamina D da pospješuje mineralizaciju kostiju, što postiže stimulacijom apsorpcije kalcija i fosfora u crijevu. Zajedno s PTH stimulira mobilizaciju kalcija i fosfora iz kostiju.
Brojna istraživanja ukazuju na antikancerogeni učinak vitamina D, te povezuju više serumske koncentracije s nižom učestalošću karcinoma kolona i rektuma.  Osim toga, vitamin D povećava otpornost organizma na tuberkulozu i bakterijske upale.

Zašto se određuje vitamin D?

Vitamin D koristi se u diferencijalnoj dijagnostici rahitisa i osteomalacije, procjeni zaliha u organizmu (hipo ili hipervitaminoze), kao i za praćenje zamjenske terapije.
Vitamin D određuje se osobama koje imaju povišene ili sniženu koncentraciju kalcija, fosfata i/ili PTH, u bolestima koje utječu na gustoću kostiju (osteoporoza, osteomalacija, povišeni PTH),  osobama s malapsorcijom masti i bolestima jetre.

Referentni interval

Muškarci i žene: 75 nmol/L >

Sniženo:

Smanjena koncentraciju vitamina D nalazi se: kod nedovoljne izloženosti Sunčevoj svijetlosti, nedostatnom unosu vitamina D hranom, malsorpciji vitamina D, povećanom gubitku iz organizma, hiperfosfatemiji, hipomagnezemiji, hipoparatireodizmu  i hipokalcijemiji.

Povišeno:

Povišene vrijednosti nalaze se kod intoksikacije vitaminom D, primarnog hiperparatireodizma i  limfoma.

Vrsta i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak:

serum (venska krv)
Posebna priprema nije potrebna.

Vrijeme određivanja:

Nalaz je gotov za 90 minuta u Zagrebu, a na ostalim lokacijama idući radni dan.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis

Folnu kiselinu (folat ili vitamin B9) u organizam uglavnom unosimo hranom (lisnato povrće, rotkvice, brokula, šparoge, avokado, grašak, papaja, banana i jetrica), a dio sintetiziraju crijevne bakterije. Folna kiselina je neophodna u sintezi nukleinskih kiselina i mitohondrijskih proteina, kao i u metabolizmu aminokiselina. Vitamin B12 i folna kiselina su potrebni za normalno sazrijevanje eritrocita (u eritrocitima se nalazi više od 90% folata). S obzirom da su im funkcije usko povezane, obično se folna kiselina i vitamin B12 analiziraju zajedno. Osobito je povećana potreba za folnom kiselinom tijekom rasta i trudnoće.

Zašto se određuje?

Koristi se u dijagnostici makrocitnih anemija i neuropatija. Folnu kiselinu i vitamin B12 bi trebalo istovremeno određivati.

Referentni interval

Muškarci i žene: 7,0 – 39,7 nmol/L

Povišene vrijednosti folne kiseline mogu nastati zbog uzimanja vitaminskih preparata koji sadrže folnu kiselinu. Stoga se uzorak krvi mora uzeti prije uzimanja takvih vitaminskih preparata.

Snižene vrijednosti folne kiseline mogu nastati zbog nedovoljnog unosa hranom ili u slijedećim stanjima: makrocitna anemija, hipersegmentacija granulocita, malapsorpcije uslijed gastrointestinalnih bolesti, defekt neuralne tube, neuropatija, kronični alkoholizam, nasljedni poremećaj metabolizma folne kiseline.

Budući da u slučaju nedostatka folne kiseline i vitamina B12 može nastati megaloblastična makrocitna) anemija, nužno je odrediti koncentracija oba vitamina.

Vrsta i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak:

serum (venska krv)

Priprema:

Za ovu je pretragu potrebno biti natašte.

Vrijeme određivanja:

Nalaz je gotov za 90 minuta u Zagrebu, a na ostalim lokacijama idući radni dan.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis:

Vitamin B₁₂, također se naziva i kobalamin. Od svih vitamina B skupine, B₁₂ je najviše zastupljen. Ne može se sintetizirati u ljudskom tijelu i rijetko se nalazi u proizvodima biljnog  podrijetlo. Glavni izvori vitamina B₁₂ su meso, riba, jaja i mliječni proizvodi. Apsorpcija vitamina B₁₂odvija se u ileumu. Dnevna potreba za vitaminom B₁₂ iznosi 2 do 3 µg. Vitamin B₁₂ je od velike važnosti za ljudski organizam jer je potreban za metabolizam svake stanice u tijelu, kofaktor je u sintezi DNA i metabolizmu masnih kiselina i aminokiselina. Zajedno s folnom kiselinim, kobalamin je potreban za sazrijevanje eritrocita. Njegov manjak uzrokuje pernicioznu anemiju.
Posebno je važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava zbog njegove uloge u sintezi mijelina (mijelin je izolacijski omotač živaca, slično izolaciji električnih vodiča – na primjer, multipla skleroza je bolest koja oštećuje mijelinsku ovojnicu ).

Zašto se određuje vitamin B12?

Koristi se u dijagnostici perniciozne anemija i neuropatija, na temelju procjene nutritivnog statusa i praćenja uspješnosti terapije vitaminom B12.
Vitamin B12 i folnu kiselinu preporučeno je određivati istovremeno.

Referentne vrijednosti
Muškarci i žene: 145 – 637 pmol/L

Povišeno:
Osim kod predoziranja ovim vitaminom, povišene vrijednosti javljaju se kod zatajenja bubrega, bolesti jetre i u mijeloproliferativnim bolestima.

Sniženo:
Snižene vrijednosti mogu uzrokovati pernicioznu anemiju.Do nedostatka vitamina B₁₂ može doći kod trudnica, vegetarijanaca, zbog malapsorpcije (Crohn-ova bolest, resekcija crijeva, celijakija) i kod osoba starije životne dobi.
Simptomi nedostatka vitamina B₁₂: umor,letargija,problemi s hodanjem i ravnotežom, depresija, oštećeno pamćenje, kratak dah, glavobolje, upaljen i otečen jezik, trnci i bolovi u  ekstremitetima, nedostatak okusa i blijeda koža.

Vrsta i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak:
serum (venska krv)
Za ovu je pretragu potrebno biti natašte.

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov za 90 minuta u Zagrebu, a na ostalim lokacijama idući radni dan.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis:

Vitamin A spada u skupinu retinoida, dolazi u obliku vitamin A₁ i vitamin A₂. Najvažnija ulogu vitamina A u tijelu je stvaranje vidnog pigmeta, rodopsina, koji se nalazi u štapićastima stanicama mrežnice. Osim toga, vitamin A je važan za kontrolu rasta, razvoj tkiva i značajan je njegov antioksidativni učinak, kao dio staničnog obrambenog sustava. Smatra se da vitamin A pojačava funkciju imunološkog sustava. Preporučena dnevna doza vitamina A za odrasle zdrave osobe iznosi 800-1000 µg.

Hrana bogata s vitaminom A je: jetra (goveđa, janjeća, guščja), masna riba (tuna, losos, skuša, pastrva) i riblje ulje, mlijeko i mliječni proizvodi (prvenstveno masniji sirevi i maslac), jaja, tamnozeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj), voće i povrće žute/narančaste boje (bundeva, batat, mrkva, dinja, marelica, breskva), rajčice i obogaćene namirnice (mliječni proizvodi, margarinski namazi i žitarice.

Referentni interval

20 -100 µg/dl

Hipervitaminoza A uzrokuje toksične učinke s gubitkom kose, gavoboljom s povećanim intrakranijalnim pritiskom, pospanošću, abdominalne tegobe, jako znojene i pucanje noktiju.Oralni kontraceptivi povećavaju koncentraciju vitamina A u serumu.  Koncentracija karotena je povećana u djece s hipotreozom, jer jetra ne može pretvriti karoten u vitamin A.

Hipovitaminoza A uzrokuje:  noćno slijepilo, suhe, upale oči, gubitak oseta mirisa, krvarenje desni, meka zubna caklina, usporen rast, promjene na kostima i slabiji rast kose, krhki nokti i umor. Na manjak vitaminom A treba posebno paziti kad su u pitanju novorođenčad i djeca, trudnice i dojilje, starije osobe i sve osobe s akutnim infektivnim bolestima i povišenom tjelesnom temperaturom.

Vrsta i vrijeme uzimanja uzoraka

Uzorak:
serum (venska krv)

Posebna priprema nije potrebna

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov za dva tjedna.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis:

Vitamin C (askorbinska kiselina) je jaki reducens , jer se lako oksidira u dehidroaskorbinsku kiselinu. Čovjek mora vitamin C unositi hranom jer ga ne može sintetizirati. Ima ga u svježem zelenom povrću, voću i uopće u biljkama. Dnevna potreba čovjeka je 70 mg, neki preporučuju i 100 do 20 mg dnevno.
Vitamin C uključen je u više od 300 bioloških procesa u organizmu. Neki od njih su:

• biosinteza kolagena – vitamin C potreban je in vivo(u živom organizmu) kao kofaktor za najmanje osam enzima. Najpoznatiji su prolin hidroksilaza i lizin hidroksilaza koji sudjeluju u biosintezi kolagena. Oba enzima na svojim aktivnim mjestima sadrže željezo. Kolagen sintetiziran u odsutnosti vitamina C nedovoljno je hidroksiliran, pa vlakna nisu čvrsta, što uzrokuje krhkost krvnih žila. Kolagen je inače temeljni protein vezivnog tkiva, nužan za izgradnju i zaštitu krvnih žila, za kosti, zglobove i mišiće;
• hormonski sustav – vitamin C sudjeluje u sintezi hormona nadbubrežne žlijezde. Potreban je za sintezu enzima dopamin-ß-hidroksilaze koja sadrži bakar i pretvara dopamin u noradrenalin;
• krvožilni sustav – vitamin C važan je u stvaranju kolesterola u jetri i njegovoj pretvorbi u žučne kiseline. Potiče normalnu razinu kolesterola i LDL kolesterola u krvi. Utječe i na normalnu cirkulaciju, što je važno za rad srca. Održava normalan krvni tlak;
• živčani sustav – vitamin C sudjeluje u pretvorbi aminokiseline triptofana u serotonin, prijenosnik živčanih podražaja s brojnim funkcijama u živčanom sustavu.

Značaj antioksidacijskog djelovanja:
Jedna od najvažnijih bioloških funkcija vitamina C je njegova sposobnost djelovanja kao reducirajućeg agensa. Zapaženo je  vitamin C može kočiti kancerogeno djelovanje nekoliko nitrozo spojeva, to  može se djelomično pripisati upravo njegovoj sposobnosti redukcije ovih spojeva u manje štetne neaktivne oblike. Na taj način djeluje i u zaštiti organizma od štetnog djelovanja slobodnih radikala..

Zaštita stanice protiv reaktivnih molekula osigurava se putem brojnih spojeva sposobnih da djeluju kao “čistači” slobodnih radikala, tj. antioksidansi.

Također je uočen antioksidacijski sinergizam vitamina C i E. Drugim riječima, nadopunjuju se u djelovanju, što se može predočiti reakcijom u kojoj vitamin C obnavlja a-tokoferol (vitamin E), koji također djeluje kao jak antioksidans štiteći lipide u membranama od napada slobodnih radika

 Referentni interval:

0.4 -1.00 mg/dl

Vrsta i vrijeme uzimanja uzoraka

Uzorak:
serum (venska krv)

Posebna priprema nije potrebna

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov za dva tjedna.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis:

Vitamin E je skupina spojeva (koja obuhvaća tokoferole i tokotrienole) sa sličnom biološkom aktivnošću. Svi spojevi imaju izraženo antoksidativno djelovanje koje se temelj na uklanjanju slobodnih radikala  molekularnog kisika., a također imaju ulogu u procesu staničnog disanja. U čovjeku prevladavaju α,  β i  γ –tokoferoli. Najvažniji se tokoferolom smatra α- tokoferol, koji čini 90% tokoferola u životinjskim tkivima. Tokoferola ima u ulju pšenični i kukuruznih klica, maslinovom ulju, bademima, kikirikij, jajima i u nekim mliječnim proizvodima. Dnevna potreba iznos 15 mg. Apsorbira se u tankom crijevu u prisutnosti žučnih kiselina. Limfom, u kojoj je vezan na hilomikrone, dospjeva u krvotok, gdje se izmjenjuje između proteina plazme i membrane eritrocita.

Spriječavaju  peroksidaciju masti i polinezasićenih masnih kiselina u staničnim membranama,  uklanjaju lipidni peroksi radikal  prije nego što reagira s  pokrajnjim lancem masne kiseline ili membranskim proteinom. Razine tokoferola u plazmi ovise o ukupnim razinama lipida u plazmi. Normalno, razina α–tokoferola u plazmi iznosi 5 do 20 μg/ml (11,6 do 46,4 μmol/L). U serumu oko 80% tokoferola je slobodno, a 20 % vezano je u obliku acetata.

Zašto se određuje?

Određuje se kod osoba sa sumnjom na hemolitičku anemiju ili oksidativnog stresa.

Referentni interval

21.8- 50.4 µmol/L

Manjak vitamina E kod ljudi je izuzetko rijedak, a simptomi se povezuju se iritabilnosti, edemima i  hemolitičkom anemijom.

Vrsta i vrijeme uzima uzorka

Uzorak:
serum (venska krv)

Priprema pacijenata:
Nije potrebna posebna priprema

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov za 2 tjedna.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis

Biotin je koenzim niza karboksilaza koje imaju važnu funkciju u metabolizmu  ugljikohidrata, aminokiselina i masti. U ljudskim tkivima biotin je koenzim za enzimatsku karboksilaciju četriju supstrata: piruvata, CoA, propionil – CoA i β-metilkrotonil- CoA. Nalazi se u jetri , bubregu, gušterači, mlijeku i  u žumanjcu jajeta. Najvećim dijelom vezan je za proteine, a mali dio nalazi se u slobodnom obliku.
Dnevna potreba biotina iznosi oko 100 -200 µg. Manjak se biotina može biti posljedica dugotrajna konzumacija sirovih jaja budući da sadrže avidin koji se veže s biotinom i inaktivira ga.

Zašto se određuje?

Određuje se kod osoba koje imaju seboreični dermatitis, alopeciju, mialgiju, hiperesteziju i konjunktivitis.

Referentni interval

>100 ng/L

Simptomi manjka biotina jesu dermatitis i ispadanje kose.

Vrsta i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak:

serum (venska krv)
Nije potrebna posebna priprema.

Vrijeme određivanja:

Nalaz je gotov za dva tjedna.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis:

Vitamin K čini skupina od pet vitamina (K1-K5). Vitamin K₁ (filokinon) se koristi u terapijske svrhe, a sintetizira se u zelenim djelovima biljaka. Vitamin K₂ je skupina spojeva (menakinona) koje stvaraju bakterije u probavnom sustavu, stvorene količine ne zadovoljavaju potrebe za vitaminom K. Apsorbira se u tankom crijevu uz prisutnost žučnih soli i vezan na hilomikrne dospjeva u jetru. Njegovu apsorpciju pojačava mast iz hrane. Mliječni pripravci za dojenčad su nadopunjeni vitaminom K.
Vitamin K potreban je za sintezu faktora koagulacije II (protrombina), VII, IX i X u jetri. U odsutnosi vitamina K, faktori zgrušavanja  ovisni o vitaminu K inaktivni su proteini. Metabolički putovi čuvaju vitamin K; kad je on jednom sudjelovao u stvaranju faktora koagulacije, produkt reakcije, vitamin K epoksid se enzimski pretvara u aktivni oblik, vitamin K hidrokinon.
Za djelovanja o vitaminu K ovisnih proteina potreban je Ca. Najviše vitamina K ima u zelenom lišću, špinatu, zelju, rajčici, soji itd.

Zašto se određuje?

Indikacija za određivanje vitamina K su pojava krvarenja i produljenje vremena zgrušavanja krvi.

Referentni interval

50-900  ng/L

Manjak vitamina K:

Do manjka vitamina K dolazi kod izrazito nedostatnog unosa, malapsorpcije masti ili primjene kumarinskih antikoagulansa. Manjak je osobito čest u dojene djece, a remeti zgrušavanje krvi. Na dijagnozu se posumnja na osnovi nalaza rutinskih pretraga koagulacije, a potvrđuje ju se odgovorom na vitamin K.

Vrsta i vrijeme uzima uzorka

Uzorak:
serum (venska krv)

Priprema pacijenata:
Nije potrebna posebna priprema

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov za 2 tjedna.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Aktivni vitamin B12 (holotranskobalamin) – nalaz je gotov za dva tjedna.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis:

Vitamin B1 (tiamin, aneurin) pripada u skupinu vitamina topljivih u vodi. Tiamin u organizmu djeluje u obliku koenzima tiamin pirofosfata (TPP), koji je sastavni dio piruvat – dehidrogenaze i α- ketoglutarat –dehidrogenaze, enzima koji sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata. Također tiamin i kao  koenzim sudjeluje u sintezi acetilkolina. Bogati izvori vitamina B1 su neoguljena zrna žitarica, kvasac, mlijeko, meso, voće  i povrće, orah i slične sjemenke. Osobe koje se pretežno hrane rižom imaju deficit vitamina B₁ jer ga u poliranoj riži nema. Dnevna potreba tiamina je oko 1.2 mg. Apsorbira se u tankom crijevu aktivnim prijenosom. U sluznici jejunuma fosforilira se u aktivni oblik, koenzim TPP, i portalnim krvotokom dospjeva u jetru. Skladišti se u mišićima, bubrezima, jetri, mozgu i živcima. Iz organizma se izlučuje urinom.

Zašto se određuje vitamin B₁?

Određivanje razine tiamina radi se kod osoba koje imaju promjenjeno ponašanje, periferni neuritis, alkoholičara, kod sumnje na hipovitaminozu, osobito ako primaju inzulin.

Referentni intervali

48.4 – 83.9 kU / mol Hb

Manjak tiamina (koji uzrokuje beriberi i druge probleme) najčešći je među ljudima čija se prehrana uglavnom sastoji od bijele riže ili visoko prerađenih ugljikohidrata u zemljama u razvoju i među alkoholičarima. Također manjak vitamina B1 može  biti posljedica smanjene apsorpcije uslijed dugotrajnog proljeva ili povećane potrebe za vitaminom prouzročene stanjima kao što su hipertireoza, trudnoća ili povišena temperatura.

Vrsta i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak:
puna krv
Određivanje se radi iz eritrocita

Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov za dva tjedna.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis:

Vitamin B₂ (riboflavin) je glavni je dio kofaktora flavin mononukleotida i flavin adenin dinukleotida, koji sudjeluju u brojnim oksidacijsko-redukcijskim reakcijama. Točnije, sudjeluju u procesima proizvodnje energije, metabolizma ugljikohidrata, masti, proteina, nukelinskih kiselina i vitamina. Također, sudjeluju i kao važni kofaktori antioksidativnog sustava. Nalazi se u mlijeku, zbog toga prije se nazivao laktoflavin; ima ga i u mesu, ribi, žitaricama i zelenom povrću.  Manjak vitamina B₂ nije čest, osim u područjima u kojima se prehrana sastoji uglavnom od polirane riže. U većini namirnica nalazi se vezan u obliku flavoproteina ( FMN, FAD), a samo u mlijeku i mliječnim proizvodima kao slobodni riboflavin.
Preporučena dnevna doza vitamina B2 je oko 1.2- 1.7 mg.
Apsorbira se u proksimalnom tankom cijevu transportnim sustavom ovisnim o Na⁺ . U krvi se nalazi dijelom kao slobodni riboflavin, a dijelom u obliku flavoproteina.

Zašto se određuje?

Određuje se kod osoba s poremećajima u metabolizmu ugjikohidrata, masti i proteina. Također se određuje u stanjima povećanog oksidativnog stresa ili kod sumnje na hipovitaminozu vitaminom B₂.

Referentni interval

u eritroctima 266-1330 nmol/l
u serumu ili plazmi 106-638 nmol/L

Manjak riboflavina uzrokuje pojavu fisura u usnim kutovima, poremećaje vida, dermatitis, edeme usne sluznice, normokromnu i normoctnu anemiju, dolazi i do zaostalosti u rastu.

Vrsta i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak:

puna krvi, serum ili plazma

Vrijeme određivanja:

Nalaz je gotov za dva tjedna.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis:

Niacin je zajednički naziv za nikotinsku kiselinu i nikotinamid, koji su jednako biološki učinkoviti. Organizam može sintetizirati nikotinsku kiselinu iz aminokiseline triptofan. U prirodi se niacin češće nalazi u obliku nikotinske kiseline, koja lako  prelazi u nikotinamid. Niacin u organizmu prelazi u NAD ili NADP. Zbog sposobnosti prijenosa vodika NAD i NADP djeluju kao koenzimi u mnogim oksidoreduktazama Najbolji izvori niacina su pivski kvasac, goveđa jetra,  bubrezi, riba, sjemenke suncokreta i kikiriki. Kruh i pahuljice su obično obogaćeni niacinom.
Većina ljudi uglavnom dobije dovoljno B3 vitamina iz hrane, djelomično zato što je bijelo brašno obogaćeno ovim vitaminom. Na dan se hranom unosi 0.5- 1 g triptofana i 8-17 mg niacina.

Zašto se određuje?

Niacin se prvenstveno određuje kod sumnje na pelagru i Hartnupove bolesti ( smanjena apsorpcija triptofana).

Referentni interval

nikotinska kiselina: ≤5.0 µg/L
nikotinamid: 5.2−72.1 µg/L

Sniženo:

Prehrambeni manjak niacina (koji uzrokuje pelagru) je u razvijenim zemljama rijedak. Kliničke manifestacije manjak niacina uključuju tri D: lokalizirani pigmentirani osip (dermatitis); gastroenteritisa (dijareja); i rašireni spektar neuroloških deficita, uključujući i kognitivno propadanje (demenciju).

Povišeno:

Niacin (ali ne niacinamid) u dozama većima od 200 puta preporučene dnevne količine propisuje se za suzbijanje visokih razina masti (lipida) u krvi. Takve doze mogu uzrokovati jako crvenilo lica, svrbež, oštećenje jetre, poremećaje kože, gušavost, čireve i smanjenje podnošljivosti glukoze.

Vrsta i vrijeme uzimanja uzorka

Uzorak:

serum (venska krv)
Posebna priprema nije potrebna.

Vrijeme određivanja:

Nalaz je gotov za dva tjedna.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis:

Vitamin B₆ je generičko ime za skupinu strukturno sličnih spojeva: piridoksin, piridoksal i piridoksamin. U biljnoj prehrani prevladava piridoksin, a u životinjskom tkivu piridoksal i piridoksamin. Hrana bogata s vitaminom B6 je: piletina, puretina, tuna, mlijeko, sir, grah, špinat, mrkva, sjeme suncokreta i integralni proizvodi. Vitamin B6 je djelotvoran kao piridoksal fosfat (PLP). Najznačajniju ulogu ima u metabolizmu aminokiselina, ali je važan i u metabolizmu ugljikohidrata i masti, u tvorbi hemoglobina, te za sintezu nekih neurotransmitora u središnjem živčanom sustavu. U mješovitoj ishrani rijetko dolazi do manjka vitamina B6. Manjak nastati zbog slabe apsorpcije u želučano-crijevnom sustavu ili zbog uporabe lijekova koji smanjuju pričuve vitamina B₆ u tijelu ( izonijazid, hidralazin i penicilamin). Manjak može nastati i zbog nasljednih poremećaja koji usporavaju metabolizam vitamina B₆, ti poremećaji mogu uzrokovati tešku duševnu zaostalost, grčeve i anemiju.

Zašto se određuje?

Indikacija za određivanje vitamina B6 su promjene na koži, oštećenje živaca  i anemija.

Referenti interval

20 -121 nmol/L

Manjak vitamina B₆ može uzrokovati grčeve u djece i anemiju, dermatitis, oštećenje živaca (neuropatija) i zbunjenost u odraslih. Drugi simptomi uključuju bolan crveni jezik, napukline u uglovima usta, te neosjetljivost i osjećaj čavlića i igala u rukama i nogama.

Vrsta i vrijeme uzima uzorka

Uzorak:
plazma

Priprema pacijenata:

Ne smiju uzimati preparate ili dodatke prehrani koji sadrže vitamin B6

Vrijeme određivanja:

Nalaz je gotov za dva tjedna.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.

Opis

• stres
• infekcija
• bolesti (poput raka, dijabetesa, neurodegenerativnih poremećaja, bolesti srca, zatajenja srca, visokog krvnog tlaka, bolesti desni, Parkinsonove bolesti, infekcija krvi, određenih bolesti mišića i HIV infekcije)
• uzimanje lijekova te
• loša prehrana.

Kako se pripremiti za vađenje krvi?

Dan prije uzorkovanja krvi preporučuje se izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti, jer mogu utjecati na pojedine laboratorijske parametre. Također, večer prije vađenja krvi potrebno je posljednji obrok uzeti najkasnije do 22 sata, ujutro je dozvoljena samo voda.

Preporučuje se prestati s uzimanjem vitamina, minerala i dodataka prehrani 7-10 dana prije vađenja krvi.