Autonomni živčani sustav

Anatomija, fiziologija, testovi, specifični i genetski poremećaj

Organi našeg tijela, poput srca, crijeva i želuca, regulirani su granom živčanog sustava poznatom kao autonomni živčani sustav. Autonomni živčani sustav dio je perifernog živčanog sustava i kontrolira rad mnogih mišića, žlijezda i organa u tijelu. Obično nismo svjesni funkcioniranja našeg autonomnog sustava jer funkcionira refleksno i bez voljne kontrole.

Autonomni živčani sustav (ANS) je dio živčanog sustava. Sastoji se od autonomnih neurona koji provode impulse iz središnjeg živčanog sustava (mozga i/ili leđne moždine) do žlijezda, glatkih mišića i srčanog mišića. Neuroni ANS-a odgovorni su za regulaciju izlučivanja određenih žlijezda (tj. žlijezda slinovnica) i regulaciju otkucaja srca i peristaltike (kontrakcija glatkih mišića u probavnom traktu), između ostalih funkcija.

Uloga ANS-a je stalno fino ugađanje funkcioniranja organa i organskih sustava prema unutarnjim i vanjskim podražajima. ANS pomaže u održavanju homeostaze (unutarnje stabilnosti i ravnoteže) kroz koordinaciju različitih aktivnosti kao što su lučenje hormona, cirkulacija, disanje, probava i izlučivanje. ANS je uvijek “uključen” i funkcionira nesvjesno, tako da nismo svjesni važnih zadataka koje obavlja svake minute budnosti (i spavanja) svakog dana. Prikazom anatomije, fiziologije, testova i bolesti autonomnog živčanog sustava na jednom mjestu omogućava studenima medicine, specijalizantima neurologije, pedijatrije i interne medicine da se upoznaju s tim sadržajima jer je autonomni živčani sustav u ranijim godina bio zapostavljen u medicinskoj praksi, a danas dobiva sve više na važnosti u tumačenju mnogih bolesnih stanja.

Ako vas zanima više o živčanom sustavu koji funkcionira bez naše kontrole preuzmite tekst našeg doc. dr. sc. Borislava Radića dr. med. spec. neurolog