Bole vas oči? Crvene su? Imate česte glavobolje? Povremeno vam se muti vid i to često kod slabijeg osvjetljenja? Vidite dugine boje ili aureole oko izvora svjetlosti?

Ako je odgovor na neka ili sva od ovih pitanja DA, možda imate glaukom!

Navedeni simptomi uz mučninu i povraćanje uglavnom su znakovi akutnog i/ili subakutnog glaukoma. Navedeni simptomi u kratkom periodu, pogotovo ako se na vrijeme ne prepoznaju i ne liječe, mogu uzrokovati značajno i trajno oštećenje vidne oštrine. S druge strane kronični glaukom ne daje nikakve rane simptome ili su oni blagi i često zanemarivi u svakodnevnom životu. No kada se pojave smetnje vida trajno oštećenje je već nastupilo.

Glaukom – što je to?

Glaukom je bolest vidnog živca, a vidni živac je posljednja struktura u oku koja putem živčanih vlakana prenosi primljene vidne podražaje prema mozgu gdje se stvara slika koju vidimo.

Prvi je uzrok nepovratnog gubitka vida i drugi najčešći uzrok sljepoće u svijetu.

Prema podatcima Svjetskog glaukomatološkog društva 4,5 milijuna ljudi u svijetu slijepo je zbog posljedica glaukoma, a očekuje se da će taj broj do 2020. narasti na 11,2 milijuna.

Više je vrsta i podjela glaukoma, a većina ih je povezana sa poremećenim normalnim otjecanjem i/ili stvaranjem tekućine u oku. Normalan tlak u oku varira između 10 i 21 mmHg. Previše tekućine u oku uzrokuje porast očnog tlaka što se naziva očnom hipertenzijom (tlak viši od 21 mmHg), a ako je on duže vremena povišen doći će do oštećenja vidnog živca i razvoja glaukoma. Treba naglasiti da glaukom može postojati i bez povišenog očnog tlaka kada uzroke za oštećenje vidnog živca treba tražiti izvan oka. Diferencirati točno o kojem obliku glaukoma se radi bitno je zbog različitog pristupa liječenju.

Podjela glaukoma

Glaukom se najčešće dijeli na primarni i sekundarni te na glaukom otvorenog i zatvorenog kuta. S obzirom na vremensko trajanje dijelimo ga na akutni/subakutni i kronični glaukom. Ako je prisutan od rođenja naziva se kongenitalnim glaukomom.

Samo neki od podtipova glaukoma su normotenzivni glaukom, neovaskularni i pigmentacijski te pseudoeksfolijativni glaukom.

Simptomi glaukoma

Primarni glaukom otvorenog kuta i akutni glaukom zatvorenog kuta najčešće su vrste glaukoma sa potpuno različitim simptomima.

Primarni glaukom otvorenog kuta uglavnom nerijetko nema simptoma. Dovodi do postupnog gubitka perifernog vida, najčešće na oba oka. Dok u uznapredovalom stadiju kada je periferija vida znatno oštećena dovodi do pojave takozvanog tunelskog vida.

Za razliku od te vrste glaukoma, akutni glaukom zatvorenog kuta ima drugačiju simptomatologiju. Izaziva jaku bol u oku i/ili u području obrva ponekad praćenu mučninom i povraćanjem, iznenadnu pojavu poremećaja vida (često u uvjetima slabijeg osvjetljenja), zamagljen vid, crvenilo oka te pojavu duginih boja i aureola oko izvora svjetlosti. Dva ili više navedenih simptoma razlog su da odmah potražite pomoć liječnika.

Glaukomska dijagnostika/obrada

Prilikom postavljanja dijagnoze glaukoma nije dovoljno samo izmjeriti očni tlak. Kao što je ranije rečeno glaukom je bolest vidnog živca te se prisutnost te bolesti odnosno oštećenja mora dokazati određenim pretragama. Vidno polje ukazuje na funkciju vidnog živca te je dio obavezne dijagnostike glaukoma. Pretraga je koja služi i u praćenju daljnjeg tijeka bolesti. Više je načina izvođenja pretrage, a liječnik će vas uputiti na onu koju smatra najpogodnijom za vas. Optička koherentna tomografija (OCT) pretraga pokazuje kakva je struktura vidnog živca na koju ćete također biti upućeni pri sumnji na glaukom. Pahimetrija (mjerenje debljine rožnice) i gonioskopija (pregled očnog kuta prislanjanjem posebne lupe na površinu anesteziranog oka) te ne zaboravimo klinički pregled koji svemu tome prethodi također su važan dio glaukomske obrade.

Tek kada se učini kompletna glaukomska obrada liječnik postavlja ili isključuje dijagnozu glaukoma. Odnosno, određuje tip glaukomske bolesti i odgovarajuće metode eventualno potrebnog liječenja.

Liječenje glaukoma

Cilj je liječenja glaukoma smanjiti tlak u oku. Isto se može učiniti medikamentoznim, laserskim ili kirurškim putem.

U većini slučajeva medikamentozni način je i prvi odabir liječenja. Ono obuhvaća kapanje antiglaukomskih kapi, jednom vrstom kapi ili više njih. Takva antiglaukomska terapija uglavnom je trajna te se mora kapati stalno bez prestanka i kada se prva propisana bočica lijeka potroši, ako liječnik nije drugačije odredio.

Najčešće propisivane kapi su lijekovi iz skupine prostaglandina, beta blokatora, alfa-adrenergičkih agonista i inhibitora karboanhidraze te njihove samostalne ili fiksne kombinacije. Ovisno o Vašim očnim nalazima te prisutnosti određenih drugih sistemskih bolesti, liječnik će propisati lijek iz skupine koji smatra najboljim za Vas.

Lasersko i kirurško liječenje glaukoma potrebno je u onih bolesnika kojima se vrijednosti očnog tlaka ne mogu dobro regulirati kapanjem dva ili više antiglaukomska lijeka ili u bolesnika koji takvu lokalnu terapiju loše podnose.

Kada otići liječniku?

Kompletan pregled očiju, što uključuje i mjerenje očnog tlaka, preporučuje se učiniti svakih 3 do 5 godina svim odraslim osobama starijim od 40 godina, ako nemaju subjektivnih simptoma. Osobama sa simptomima, pozitivnom obiteljskom anamnezom na glaukom te onima koji boluju od nekih kroničnih bolesti poput dijabetesa ili su na dugotrajnoj kortikosteroidnoj terapiji pregled se preporučuje učiniti što prije, odnosno redovno jednom godišnje. Nakon navršene 60-te godine života kontrolu bi trebalo raditi redovno svake godine.

12. ožujka obilježava se Svjetski dan glaukoma koji je unatrag nekoliko godina kod nas praćen brojnim aktivnostima s ciljem podizanja svijesti javnosti o glaukomu kao vodećem javno-zdravstvenom problemu. Tako će se i ove godine Nacionalnom kampanjom u 24 grada u Hrvatskoj aktivno obilježiti Svjetski tjedan glaukoma 2017. u razdoblju od 12. do 18. ožujka.

Glaukom je progresivna bolest koja se ne može izliječiti, ali pravodobno otkrivanje i liječenje mogu spriječiti gubitak vida i značajno usporiti tijek bolesti te time produžiti kvalitetu života.

Zato ne čekajte da se pojave izražene smetnje vida, već ih preduhitrite i posjetite na vrijeme svog oftalmologa.

Ana Bišćan Tvrdi, dr. med., spec. oftalmologije i optometrije

Poliklinika Medikol
Zagreb, Voćarska 106
Čakovec, Franca Prešerna 13
ana.biscan.tvrdi@medikol.hr
Besplatan info telefon 0800 78 78
Brinimo se zajedno o Vašem zdravlju.