Što je interna medicina?

Interna medicina je jedna široka grana medicine koja se bavi dijagnostikom i liječenjem bolesti unutrašnjih organa odraslih osoba.

Danas, uz opću internu medicinu, postoji više subspecijalizacija koje se bave bolestima pojedinih organskih sustava:

  • Kardiologija obuhvaća bolesti srca i krvnih žila
  • Pulmologija bolesti pluća i prsnog koša
  • U domeni gastroenterologa su bolesti probavnog sustava
  • U domeni nefrologa su bolesti bubrega i mokraćnog sustava
  • Endokrinologija se bavi bolestima žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem (šećerna bolest, bolesti štitnjače, nadbubrežne žlijezde, hipofize, spolnih žlijezda)
  • Hematologija bolestima krvotvornih organa
  • Imunologija i reumatologija proučavaju bolesti vezivnog tkiva, koštano mišićnog i imunološkog sustava
  • Alergologija obrađuje potencijalne tegobe s alergijama.

Što je internistički pregled?

Internistički pregled je jedan opširan zdravstveni pregled, kojem je cilj objasniti aktualne tegobe te pomoći u daljnjoj ciljanoj dijagnostici i njihovom liječenju. Često je potreban u sklopu prije operacijske obrade i kao preventivni pregled u sklopu sistematskih pregleda.

Internistički pregled se sastoji od uzimanja anamneze i kliničkog pregleda.

Anamneza je razgovor između specijalista interne medicine i pacijenta u kojem se pomoću niza pitanja oblikuje slika o sadašnjim tegobama, operativnim zahvatima i bolestima koji su se javile kroz život. Također je važna i obiteljska povijest bolesti radi nasljednih bolesti i stanja koja mogu dovesti do ranijeg razvoja tegoba kod pacijenta. Pitanja obuhvaćaju životne navike, uzimanje lijekova,  postojanje alergija na lijekove ili kakve druge alergene te radnu anamnezu u smislu zanimanja i opisa radnog mjesta koja mogu biti uzrok zdravstvenih problema.

Klinički pregled obuhvaća mjerenje krvnog tlaka i srčanog pulsa, visine, tjelesne težine, uz izračun BMI (indeks tjelesne mase).  Sastoji se od nekoliko dijelova:

  • Opservacija je vizualni pregled kože i vidljivih sluznica, koštano-mišićnog sustava i zglobova.
  • Askultacija je slušanje, uz pomoć stetoskopa, plućnih zvukova i srčanih tonova te prisutnost peristaltike (zvukova) u trbuhu, postojanje vaskularnih šumova, nad arterijama na vratu i abdomena.
  • Zatim slijedi perkusija (kuckanje) koje može pomoći u razlikovanju uvećanih organa u trbuhu, promjena na plućima.
  • Palpacija je pregled pritiskom prstiju ruke, kojom se mogu naći povećani organi i tvorbe u trbuhu, lokalizirana bol, promjene limfnih čvorova i tvorbe po tijelu.

Pregled često obuhvaća dodatnu početnu dijagnostiku, u smislu EKG-a, spirometrije i oksimetrije.

EKG internistički pregled
  • EKG je pretraga na kojem se bilježi električna aktivnost srca, često u 12-vodova, koji su položajno raspoređeni po prsnom košu. Važna je za dijagnostiku poremećaja srčanog ritma, znakova slabije prokrvljenosti srčanog mišića (uključujući akutni koronarni sindromi, infarkt miokarda), promjene dimenzija srčanog mišića.
  • Spirometrija je pretraga funkcije pluća kojom se mjere volumni kapaciteti pluća, znakovi poremećaja protoka kroz dišni sustav.
  • Oksimetrija mjeri zasićenost kisika u perifernim krvnim žilama (jagodica prstiju ili uška), često dobar pokazatelj opskrbe tijela s kisikom.

Nakon napravljene anamneze i kliničkog pregleda, zaključno slijede preporuke za moguću daljnju obradu i liječenje, prema dobivenim podacima.

Pregled internista pred operaciju

U sklopu priprema za operativni zahvat, često je preporuka napraviti internistički pregled.

Svrha pregleda internista prije operacije je obuhvatiti:

  • aktivne tegobe
  • dosadašnje bolesti i operativne zahvate
  • svakodnevnu terapiju i
  • moguća alergijska stanja, koja bi bila prepreka za zahvat i mogla dovesti do komplikacija tijekom planiranog operativnog zahvata.

Važno je na pregled donijeti dosadašnju medicinsku dokumentaciju, svježe laboratorijske nalaze prema preporuci prije operacijske pripreme, uz kontrolne nalaze koji se prate prema kroničnim dijagnozama. Nalazi uključuju EKG, krvnu grupu, eventualno RTG srca i pluća prema uputstvima prijeoperacijske pripreme.

Preporuka je napraviti pregled barem 10-ak dana prije zahvata kako bi se mogla napraviti dodatna kontrola nalaza, eventualno uvesti terapija za novonađena stanja na pregledu.

Kako se pripremiti za internistički pregled?

Molba je donijeti sa sobom medicinsku dokumentaciju i laboratorijske nalaze te popis lijekova koji su u aktivnoj terapiji sa dozama i vremenom uzimanja. Pokušati sastaviti:

  • popis tegoba koje su se javile (s vremenom javljanja)
  • dosadašnje bolesti i operativne zahvate
  • bolesti u obitelji
  • podatke o alergijama, posebno na lijekove
  • pitanja koja imate želju postaviti

Ukoliko je prije pregleda planirano vađenje krvi, preporuka je doći na tašte (ne odnosi se na dijabetičare i osobe koje imaju strogo vremenski određeno uzimanje terapije. Popiti redovnu terapiju, ukoliko nije izričito navedeno da se preskoči).

Ivan Breček, dr. med. specijalist interne medicine

Razlika između interniste i kardiologa

Kardiologija je subspecijalistička grana interne medicine, koja se bavi bolestima srca i krvnih žila. Ukoliko su Vam se javili simptomi bolova tipa pritiska i stezanje u prsnom košu, osjećaja zaduhe, nedostatka zraka, prema opisu „kao da vam netko sjedi na prsnom košu“, koji obično traju u minutama i duže, moguće je da se radi o bolovima srčanog mišića. Takvi bolovi često nastaju u fizičkom naporu, nakon obroka, u sklopu stresa. Zna se primijetiti naglo pogoršanje podnošenja fizičkog napora, malaksalost. Tada je preporuka napraviti pregled kardiologa. Također, ako su se javili poremećaji srčanog ritma, u smislu preskakanja, nepravilnog rada srca, epizoda brzog ili presporog ritma srca, često uz kratkotrajni gubitak svijesti – sinkopu, potrebno je napraviti kardiološku obradu.  Ona sastoji od pregleda kardiologa, UZV srca i ergometrije, 24h holter EKG i krvnog tlaka, daljnje obrade prema procjeni kardiologa.

Zbog čega se pacijenti najčešće javljaju internistu?

U Poliklinici Medikol internist obuhvaća opće internističke preglede i konzultacije te preventivne sistematske preglede.

Kod preventivnih pregleda, samo dio ljudi dolazi na čisto preventivne preglede bez dosadašnjih zdravstvenih tegoba. Češće dolaze osobe koje imaju aktivne tegobe ili pogoršanje kroničnih bolesti, radi kontrole i dodatne obrade.

Široki je spektar simptoma, najčešće su obuhvaćeni prsni koš i trbuh u smislu poteškoća sa disanjem, kašlja, bolova, žgaravice i nadutosti, problemi sa stolicom i mokrenjem, novonastali otoci u ekstremitetima.

Od bolesti nažalost prevladavaju učestale kronične bolesti u općoj populaciji poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, povišenih masnoća i vrata, tegoba sa štitnjačom te tegobe s kralježnicom i lokomotornim sustavom, kao posljedica sjedilačkog načina života i svakodnevnice na radnom mjestu.

AUTOR TEKSTA: Ivan Breček, dr. med.  spec. interne medicine

Za više informacija ili rezervaciju termina, javite se pozivom na broj 072 12 12 12 ili mailom na info@medikol.hr.