Svjetski dan hepatitisa obilježava se svake godine 28. srpnja. Povodom toga želimo podići svijest o važnosti testiranja na virusni hepatitis koji može biti teška i ozbiljna infekcija. U nastavku doznajte koji su simptomi bolesti te kako se rade markeri na hepatitis.
Virusni hepatitisi su skupina zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo, a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E, pri čemu su prva tri spomenuta virusa najčešća.
Hepatitis A
Hepatitis A virus prenosi se s osobe na osobu, feko-oralnim putem (”bolest nečistih ruku”) ili konzumacijom vode i hrane onečišćene fekalijama. Zaražena osoba može biti bez simptoma ili razvija akutnu, najčešće blagu i samoograničavajuću bolest jetre. Ipak, u 1% slučajeva, infekcija hepatitisom A može dovesti i do zatajenja jetre. Simptomi bolesti uključuju mučninu, povraćanje, vrućicu, slabost, bol u abdomenu i žuticu. Osoba je zarazna u prosjeku dva tjedna prije i dva tjedna nakon pojave simptoma. Međutim, virus može širiti i asimptomatska, zaražena osoba. Osobe koje su preboljele hepatitis A razvijaju zaštitna antitijela. Cjepivo protiv hepatitisa A je dostupno i preporučuje se u slučaju putovanja u zemlje s povećanim rizikom infekcije, ali i drugim osobama pod rizikom težeg oblika bolesti, o čemu je poželjno posavjetovati se sa svojim liječnikom.
Hepatitis B
Prenosi se krvlju, zaraženom iglom, spolnim putem ili s majke na dijete tijekom poroda. Akutna infekcija najčešće je bez simptoma, ili je bolest blagog kliničkog tijeka (umor, mučnina, povraćanje, vrućica, bol u abdomenu, žutica). U rjeđim slučajevima virus uzrokuje fulminantni hepatitis. Ako se imunološki sustav zaražene osobe u akutnoj fazi ne ”izbori” protiv virusa, dolazi do kronične infekcije. Osobe s kroničnim B hepatitisom najčešće nemaju simptoma sve dok se ne razvije uznapredovalo oštećenje jetre – ciroza jetre i njezine komplikacije, uključujući hepatocelularni karcinom. Od kada je dostupno cjepivo u svijetu se bilježi sve manja učestalost hepatitis B infekcije. U Hrvatskoj je od 2007. godine cijepljenje obvezno u novorođenačkoj dobi stoga se virus rjeđe detektira u mlađih ljudi, no još uvijek ga nerijetko dijagnosticiramo u odrasloj, necijepljenoj populaciji. Osobe s kroničnom infekcijom upućuju se na pregled infektologu ili hepatologu s obzirom na to da se lijekovima bolest može kontrolirati i na taj se način mogu spriječiti neželjene komplikacije.
Hepatitis C
Hepatitis C virus prenosi se krvlju, no za razliku od hepatitisa B, češće uzrokuje kroničnu infekciju koja je najčešće dugo bez simptoma. Bolest sporo napreduje no u konačnici, u 5 do 30% zaraženih, kroz period od 20 do 30 godina, dovodi do ciroze jetre i njezinih komplikacija. Protiv hepatitis C virusa ne postoji cjepivo. No na sreću danas su nam na raspolaganju vrlo učinkoviti lijekovi kojima je moguće eliminirati virus iz organizma. Potrebno je imati na umu da osoba koji je preboljela infekciju nije zaštićena te je ponovna zaraza moguća.
Kako se rade markeri na virusni hepatitis?
Markeri na hepatitis rade se testiranjem krvi. Prethodna priprema prije vađenja krvi nije potrebna. Nije potrebno biti na tašte te se krv može izvaditi u bilo koje vrijeme tijekom dana.
Pravovremeno testiranje na hepatitis vam može spasiti život. U Poliklinici Medikol u Zagrebu i Čakovcu djeluje medicinsko-biokemijski laboratorij u sklopu kojeg možete napraviti markere na hepatitis. Prethodno naručivanje nije potrebno. Radno vrijeme laboratorija je od 7:00 do 16:00 sati.
