Broj pacijenata s dijagnosticiranom steatozom (masna jetra) ili masnom infiltracijom jetre je u značajnom porastu tijekom posljednjih godina, što dodatno naglašava važnost prevencije ove bolesti. Prehrana je, uz adekvatnu tjelesnu aktivnost, jedan od najvažnijih čimbenika na koje možemo utjecati kako bi mogućnost oboljenja sveli na minimum.
Uzroci nastanka masne jetre povezani su s pretilošću ili prekomjernom tjelesnom težinom, inzulinskom rezistencijom, dijabetesom tipa 2 te povišenom razinom masnoća u krvi, posebice triglicerida. Velika većina ovih predispozicijskih stanja povezana je sa nezdravim načinom života, odnosno neuravnoteženom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću, ili u određenim slučajevima unosom alkohola.
Što jetra čini za nas?
Jetra je jedan od ključnih organa u procesu probave i apsorpcije unesene hrane. Jetrene funkcije uključuju razgradnju i obradu hranjivih tvari poput ugljikohidrata i proteina za njihovu energetsku upotrebu ili skladištenje. Posebno je bitna njena funkcija u probavi masti kroz proces stvaranja žući. Osim toga, sudjeluje u održavanju optimalne razine glukoze u krvi i izlučivanje toksina iz organizma.
Kakvu ulogu ima prehrana za masnu jetru?
Jetra je organ koji ima mogućnost regeneracije, međutim kako bi to radila u punom kapacitetu potrebna joj je adekvatna nutritivna potpora. Također, budući da je visok postotak visceralne masnoće direktno povezan sa opterećenjem funkcije jetre potrebno je uz adekvatnu prehranu regulirati tjelesnu težinu i redovito se baviti tjelesnom aktivnošću.
Taloženje masnoće u jetri ozbiljno narušava njenu funkciju. Prehrana za masnu jetru iz tog razloga mora sadržavati niske količine zasićenih masnoća (životinjska mast, maslac, kokosovo ulje) koje je potrebno zamijeniti polinezasićenim (riba, lanene i chia sjemenke, laneno ulje, orasi) i monozasićenim masnim kiselinama (maslinovo ulje, ulje uljane repice, avokado). Idealno je da glavni izvor dodanih masnoća bude maslinovo ulje. Važno je birati složene ugljikohidrate niskog glikemijskog indeksa (heljda, ječam, kvinoja, proso, amarant), povrće, voće, leguminoze i orašaste plodove. Voće i povrće predstavlja važan izvor vitamina (β-karotena, vitamina C i E) koji su važni za održavanje funkcije jetre. Potrebno je povećati konzumaciju plave i bijele ribe te umjereno konzumirati crveno meso i mesne prerađevine, jaja, meso peradi i mliječne proizvode (prednost se daje fermentiranim mliječnim proizvodima sa sniženim udjelom masti). Za obogaćivanje okusa hrane, umjesto dosoljavanja preporučuje se korištenje mediteranskog aromatičnog bilja, češnjaka i luka.
U smislu termičke obrade hrane prioritet ima kuhanje, pirjanje u vlastitom soku, pečenje na papiru za pečenje bez dodatka masnoća, dok se prženje ne preporučuje. Važno je smanjiti unos šećera, gaziranih pića i alkohola posebice kod alkoholnog oštećenja jetre. Unos tekućine preporučuje se u količini od 1,5 do 2 L dnevno u obliku vode, nezaslađenih čajeva i nemasnih juha. Namirnice koje imaju pozitivan učinak na funkciju jetre: artičoke, peršin, maslačak (listovi i cvjetovi kuhani na pari), sok od aronije, sok od cikle i mrkve te čaj od sikavice.
Ukoliko imate dijagnosticiranu masnu jetru, ili želite na pravilan način putem prehrane održati zdravlje svoje jetre, obratite nam se s povjerenjem. Javite nam se pozivom na broj 072 12 12 12 ili mailom na info@medivia.hr.
