Stare li nam bubrezi i kako im pomoći?

Starenje je prirodni proces koji utječe na sve organe u tijelu, uključujući i bubrege. Kako starimo, naši bubrezi prolaze kroz niz promjena koje mogu utjecati na njihovu funkciju. U ovom članku ukratko ćemo vam objasniti kako bubrezi stare, koje su posljedice tih promjena i kako možemo održati zdravlje bubrega kroz godine.

Kako bubrezi stare

1. Smanjenje veličine i težine: S godinama, bubrezi prirodno smanjuju svoju veličinu i težinu. Ova promjena može smanjiti njihovu sposobnost filtriranja krvi, naročito u prisustvu kroničnih bubrežnih bolesti.
   • Fiziološka veličina bubrega i debljina parenhima variraju ovisno o dobi, spolu i tjelesnoj konstituciji osobe. Međutim, postoji standardni raspon za zdrave odrasle osobe:
     • Duljina: Oko 10-12 cm
     • Širina: Oko 5-7 cm
     • Debljina: Oko 3-4 cm
     • Težina: Oko 125-170 grama za muškarce, oko 115-155 grama za žene
   • Parenhimski sloj bubrega je funkcionalno tkivo koje uključuje korteks i medulu. Debljina parenhima obično je oko 1.5-2.5 cm.
   • Veličina bubrega i debljina parenhima mogu se smanjiti zbog prirodnih procesa starenja, smanjenja broja nefrona i smanjenja prokrvljenosti.
   • Ultrazvuk je česta metoda za mjerenje veličine i debljine bubrega. Redoviti ultrazvučni pregledi mogu pomoći u praćenju promjena u strukturi bubrega koje mogu ukazivati na bolesti ili poremećaje.
   • Povećanje ili smanjenje veličine bubrega, kao i promjene u debljini parenhima, mogu ukazivati na različite patologije, uključujući kroničnu bubrežnu bolest, ciste, tumore ili infekcije.
   • Razumijevanje fizioloških parametara bubrega važno je za procjenu njihovog zdravlja i funkcionalnosti. Redoviti pregledi i rano prepoznavanje promjena mogu značajno doprinijeti prevenciji i liječenju bubrežnih bolesti.
2. Smanjena prokrvljenost: Protok krvi kroz bubrege se smanjuje s godinama, što može smanjiti njihovu učinkovitost u uklanjanju otpadnih tvari iz tijela. Suženje bubrežnih arterija uslijed procesa ateroskleroze jedan je od čestih sekundarnih uzroka povišenog krvnog tlaka.
3. Gubitak glomerula: Glomeruli su sitne strukture u bubrezima koje filtriraju krv. S vremenom, broj funkcionalnih glomerula opada, što dodatno smanjuje kapacitet bubrega.
4. Smanjena filtracijska sposobnost: Brzina glomerularne filtracije (GFR) također opada s godinama, što može dovesti do nakupljanja toksina i otpadnih tvari u tijelu. Nižu glomerularnu filtraciju imaju i osobe s manjom mišićnom masom.

Posljedice starenja bubrega – povećan rizik od kronične bubrežne bolesti

• Povećan rizik od kronične bubrežne bolesti (KBB): Starenje povećava rizik od razvoja KBB, koja može dovesti do zatajenja bubrega ako se ne liječi pravovremeno, naročito ako je u podlozi šećerna bolest i arterijska hipertenzija. Svaka osoba oboljela od šećerne bolesti i hipertenzije trebala bi ići na redovite kontrole nefrologu.
• Smanjena sposobnost regulacije tekućina i elektrolita: Stariji bubrezi manje su učinkoviti u održavanju ravnoteže tekućina i elektrolita, što može dovesti do dehidracije ili prekomjernog zadržavanja tekućine.
• Povećan rizik od lijekova i toksičnosti: Smanjena funkcija bubrega može otežati izlučivanje lijekova iz tijela, povećavajući rizik od nuspojava i toksičnosti. Liječnici moraju obratiti posebnu pažnju na propisivanje doza lijekova kod starijih osoba s kroničnim srčanim bolestima, bubrežnim bolestima i šećernom bolešću, te hipertenzijom. Smanjena bubrežna funkcija uz stariju dob nosi povećan rizik od nakupljanja kalija u organizmu, te se nadoknada kalija uz diuretike, ne bi smjela propisivati rutinski.
• Povećan rizik od recidivirajućih urinarnih infekcija: S godinama raste i rizik od ponavljajućih urinarnih infekcija zbog slabosti mišića dna male zdjelice i gubitka estrogena kod žena. Inkontinencija je također jedan od rizičnih faktora za ponavljajuće urinarne infekcije, kao i šećerna bolest.

Kako održati zdravlje bubrega

1. Redoviti pregledi: Redoviti medicinski pregledi koji uključuju testove bubrežne funkcije i UZV pregledi, mogu pomoći u ranoj dijagnozi i liječenju problema.
2. Hidracija: Održavanje hidracije ključno je za zdravlje bubrega. Preporučuje se piti dovoljno vode tijekom dana, no treba izbjegavati pretjeranu konzumaciju koja može preopteretiti bubrege. Za starije osobe preporučuje se unos od oko 1.7 do 2.5 litara dnevno, ovisno o tjelesnoj aktivnosti, klimi i individualnim potrebama. Prekomjerni unos tekućine može opteretiti srce i pogoršati simptome. U slučaju srčanih bolesti, općenito se preporučuje dnevni unos tekućine od oko 1.5 do 2 litre, ali to može varirati ovisno o stupnju bolesti i preporukama liječnika.
3. Zdrava prehrana: Uravnotežena prehrana s niskim udjelom soli i šećera može pomoći u održavanju zdravlja bubrega. Preporučuje se konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina.
4. Kontrola krvnog tlaka: Visoki krvni tlak može oštetiti bubrege i njegove krvne žile. Redovito praćenje i održavanje krvnog tlaka u zdravim granicama važno je za prevenciju oštećenja bubrega.
5. Kontrola dijabetesa: Dijabetes je jedan od glavnih uzroka kroničnih bubrežnih bolesti. Održavanje razine šećera u krvi pod kontrolom može smanjiti rizik od oštećenja bubrega.
6. Regulacija lipidnog profila: Visoka razina kolesterola i triglicerida u krvi može pridonijeti oštećenju bubrega. Redovite provjere lipidnog profila i održavanje preporučenih razina lipida mogu pomoći u zaštiti bubrega. Preporučuje se zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, te lijekovi za snižavanje lipida.
7. Izbjegavanje prekomjernog unosa lijekova: Dugotrajna uporaba određenih lijekova, posebno nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIL), može oštetiti bubrege. Uvijek se savjetujte s liječnikom prije uzimanja novih lijekova ili dodataka prehrani.
8. Redovita tjelesna aktivnost: Tjelesna aktivnost može poboljšati opće zdravlje, smanjiti rizik od bolesti koje mogu negativno utjecati na bubrege, te djelovati pozitivno na one koje su već razvijene, kao što je arterijska hipertenzija i šećerna bolest.
9. Prevencija urinarnih infekcija: Održavanje dobre higijene i redovite bakteriološke kontrole urina mogu pomoći u prevenciji urinarnih infekcija. Žene mogu razmotriti savjetovanje s liječnikom o nadomjesnoj terapiji za gubitak estrogena, koji može utjecati na zdravlje mokraćnog sustava.

Zaključak

Starenje bubrega je neizbježan proces, ali uz odgovarajuće preventivne mjere, možemo značajno smanjiti rizik od ozbiljnih bubrežnih bolesti. Redoviti pregledi, zdrava prehrana, odgovarajuća hidracija, regulacija lipidnog profila i kontrola kroničnih bolesti kao što su dijabetes i hipertenzija, ključni su za održavanje zdravlja bubrega tijekom starenja. Održavanje zdravog načina života, zajedno s prevencijom urinarnih infekcija, može pomoći našim bubrezima da dugo ostanu funkcionalni i zdravi.