Osobe oboljele od šećerne bolesti i hipertenzije (povišenog krvnog tlaka) imaju veći rizik od razvoja komplikacija na svim drugim organima i organskim sustavima, pa tako i bubrezima.

Međutim, unatoč tome, i dalje se događa da osobe koje imaju dijagnosticiran dijabetes ne obavljaju preglede nefrologa dok nemaju povišenu razinu kreatinina u krvi. Iako je kreatinin samo jedan od markera oštećenja bubrežne funkcije.

Zatajenje bubrega i šećerna bolest

Važno je naglasiti da se arterijska hipertenzija, šećerna bolest i ateroskleroza često javljaju istodobno. Nije rijetkost da šećerna bolest bude uzročnik zatajenja bubrega. To se događa zbog toga što visoka razina šećera u krvi oštećuje nefrone, jedinice za filtriranje svakog bubrega što posljedično dovodi do zatajenja.

Dijabetička nefropatija

Dijabetička nefropatija je bolest bubrega koju razvije 20 do 30% osoba s dijabetesom. Radi se o stanju koje ne mora nužno dovesti do zatajenja bubrega, ali može. Osobe koje boluju od šećerne bolesti su podložnije nefropatiji ovisno o duljini vremenskog perioda koliko boluju od dijabetesa.

Dijabetička nefropatija se liječi doživotno – nema specifičnog lijeka.

Faktori rizika su:

• povišene razine masnoća u krvi i
• povišen krvni tlak

Aretrijska hipertenzija bez odgovarajuće terapije može dovesti do glomeruloskleroze, oštećenja krvnih žila u glomerulima bubrega.

Glomeruloskleroza (oštećenje bubrega) – simptomi:

Često je jedini simptom povećana razina proteina u mokraći, a to se vidi iz nalaza urina koji se skuplja 24 sata. Stoga bez analize urina, oštećenje bubrega može godinama proći neopaženo.

Međutim, neki od simptoma još mogu biti:

• Zadržavanje tekućine (edem nogu ili lica)
• Umor
• Glavobolja
• Mučnina
• Povraćanje

Proteini u mokraći – mikroalbuminurija

Mikroalbuminurija je jedan od prvih znakova oštećenja ciljnih organa, pa tako i bubrega. Zadržavanje vode i soli uzrokuje edeme, a često raste i krvni tlak. Hipertenzija je čest čimbenik rizika za bubrežne bolesti, a osobe s dijabetesom sklone su hipertenziji. Sustav renin-angiotenzin – aldosteron koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka – također se smatra uključenim u razvoj dijabetičke nefropatije.

Ostali čimbenici rizika uključuju pušenje i obiteljsku anamnezu. Dijabetička nefropatija postojano napreduje unatoč medicinskoj intervenciji. Međutim, liječenje može znatno usporiti stupanj oštećenja.

Dijagnostika dijabetičke nefropatije uključuje niz testova:

• Analiza urina – radi provjere razine proteina u mokraći što je jedan od prvih znakova dijabetičke nefropatije.
• Krvni tlak – s obzirom na to da povišeni krvni tlak doprinosi napredovanju bubrežnog oštećenja potrebne su redovne kontrole
• Krvne pretrage – urea, kreatinin, kalij, natrij, kalcij, vitamin D, fosfor, PTH, analiza 24-satnog urina – važne pretrage za provjeru stupnja funkcije bubrega.
• Ultrazvuk bubrega – prikaz veličine bubrega
• Color doppler krvnih žila – radi provjere eventualnih suženja bubrežnih arterija, kao i određivanja brzine protoka kroz arterije bubrega, što je također važno za procjenu funkcije bubrega.
• 24 satni mjerač krvnog tlaka – omogućuje podatke za procjenu učinkovitosti propisane terapije

Mogućnosti liječenja

• Najučinkovitije liječenje je preventivno, a uključuje kontrolu razine glukoze u krvi i krvnog tlaka. Također treba paziti na smanjen unos soli, prehranu, fizičku aktivnost i hidrataciju.
• Lijekovi za snižavanje visokog krvnog tlaka, osobito inhibitori enzima koji pretvara angiotenzin (ACE) i blokatore angiotenzinskih receptora za suzbijanje oštećenja bubrega.
• Regulacija šećerne bolesti optimiziranom suvremenom terapijom.
• Medikamentozna terapija dislipidemije – lijekovi kao što su rosuvastatin, atorvastatin, ezetimib ili njihove kombinacije, te terapija povišenih triglicerida lijekovima iz skupine fenofibrata.
• Dijaliza ili liječenje nadomještanjem bubrežne funkcije. Dijaliza se može provoditi u ustanovi specijaliziranoj za provođenje postupka (hemodijaliza) ili pacijent nakon završene edukacije sam provodi postupak u kućnim uvjetima (peritonejska dijaliza). Dijaliza je potrebna nekoliko puta tjedno do kraja života osobe. U slučaju peritonejske dijalize, izmjene se provode nekoliko puta dnevno.
• Transplantacija bubrega – zdravi bubreg davatelja, nadomješta funkciju bolesnih bubrega.

Strategije smanjenja rizika od obolijevanja od dijabetičke nefropatije

• Stroga kontrola razine šećera u krvi
• Redovita kontrola krvnog tlaka
• Izbjegavanje nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIL)
• Liječenje infekcija urinarnog trakta antibioticima odmah
• Adekvatna hidratacija
• Redovite laboratorijske i slikovne pretrage radi provjere zdravlja svojih bubrega.

Kontaktirajte nefrologa na vrijeme i spriječite neželjene komplikacije. U dogovoru s nefrologom specijalistom pratite krvni tlak jer su svi sekundarni uzroci hipertenzije povezani s bubregom, nadbubrežnom žlijezdom i bubrežnim arterijama.

U Poliklinici Medikol možete obaviti pregled nefrologa, laboratorijske pretrage, KV dijagnostiku, UZV bubrega i color doppler krvnih žila bubrega, te ukoliko postoji indikacija i MSCT i MR dijagnostiku bubrega i bubrežnih krvnih žila.

Za više informacija javite se pozivom na broj 072 12 12 12 ili mailom na info@medikol.hr.

AUTOR TEKSTA: Doc. dr. sc. Ljiljana Fodor, dr. med., specijalist interne medicine i subspecijalist nefrologije