Virtualna kolonoskopija – neinvazivna alternativa klasičnoj kolonoskopiji

Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti, ali i dijagnoza o kojoj se i dalje ne govori dovoljno. Ova bolest pogađa oba spola iako podaci govore da se nešto češće javlja kod muškaraca. Isti podaci govore kako u Hrvatskoj svakodnevno od ove vrste karcinoma umire šest ljudi, a dijagnosticira se između devet i 10 novih slučajeva, što nas dovodi na visoko deveto mjesto po učestalosti i drugo mjesto po smrtnosti od raka debelog crijeva, kao posljedica kasnog postavljanja dijagnoze.

Rak debelog crijeva u 80 posto slučajeva razvija se iz polipa koji rastu sporo, a počnu se učestalo javljati nakon 50. godine života, a ako se otkrije na vrijeme, pacijentima daje šansu za preživljavanje i do 85 posto. Što se rak dijagnosticira u kasnijem stadiju, to se vjerojatnost preživljavanja smanjuje.

Čimbenici, simptomi i važnost prevencije

Postoje razni čimbenici koji mogu povećati šansu za razvoj raka debelog crijeva, a uključuju dob, obiteljsku anamnezu, sjedilački način života, nasljedne sindrome koji povećavaju rizik, razne upalne bolesti, dijabetes, pretilost, alkohol, pušenje… Stoga, prije svega važno je obratiti pozornost na životne navike jer u čak 75 posto slučajeva dijagnoza raka debelog crijeva povezuje se uz životni stil i vanjske čimbenike.

Rak debelog crijeva razvija se sporo, kroz duži period tijekom kojeg se ne trebaju pojavljivati jasni simptomi. Iako ne postoje specifični simptomi koji upućuju na ovo oboljenje, valja obratiti pozornost na simptome kao što su nadutost, gubitak tjelesne težine, pojava skrivene ili vidljive krvi u stolici, anemija, bolovi u trbuhu, proljev ili zatvor te nepravilnost u pražnjenju stolice.

Kao i kod drugih bolesti, važno je naglasiti važnost prevencije i odlaska na redovite preglede koji uključuju testove za otkrivanje tragova krvi u stolici, preglede kojima se analiziraju promjene sluznice debelog crijeva, što uključuje kolonoskopiju koja je, prema brojnim istraživanjima, dokazana kao uspješna preventivna metoda.

Kolonoskopija – kada obaviti pregled i kako se pripremiti?

Kompjutorizirana tomografska kolonografija (MSCT kolonografija) ili virtualna kolonoskopija izvodi se na MSCT uređaju i neinvazivna je alternativa klasičnoj kolonoskopiji. Procedura je brža, lakša, ugodnija za pacijenta, a točnost u detekciji polipa je istovjetna klasičnoj kolonoskopiji. Za mnoge pacijente, ona predstavlja metodu izbora u detekciji mnogih bolesti debelog crijeva, uključujući polipe, divertikule i karcinome.

Kako izgleda priprema za pregled?

Prije postupka potrebno je provesti pripremu za čišćenje debelog crijeva, što uključuje promjenu prehrane i primjenu posebnih laksativa, a sve prema uputama koje svaki pacijent dobiva prije pretrage. Važno je pridržavati se jasnih uputa za pripremu kako bi pretraga bila uspješnija, a to uključuje izbjegavanje određenih namirnica, a dan prije same pretrage važna je hidracija – puno tekućine, poput vode, limunade, ionskih i energetskih pića za sportaše, čaja, kave (bez kofeina), juhe, soka bez pulpe.

Sam postupak započinje lijekom koji dobiva pacijent, a kako bi se spriječili grčevi u debelom crijevu. Potom ing. med radiologije uvodi tanki kateter u rektum, kroz koji se daje CO2 kako bi se crijevo distendiralo i omogućila adekvatna analiza. Prvi dio pretrage obavlja se dok pacijent leži na leđima. Zatim se pacijent okreće na trbuh te se obavlja drugi dio pregleda. MSCT uređaj izvodi brze rotacije oko pacijentovog tijela i prikuplja seriju snimki debelog crijeva u različitim ravninama, a dobivene slike analizira liječnik, specijalist radiologije, kako bi uvidio promjene na sluznici, poput polipa, tumora te drugih patoloških promjena.

Koje su prednosti uređaja?

– niža doza ionizirajućeg zračenja
– poboljšana rezolucija/kvalitete slike
– značajno skraćeno vrijeme snimanja
– neinvazivna dijagnostička metoda za kardiovaskularne pacijente
– neinvazivna dijagnostička metoda za otkrivanje raka debelog crijeva
– mogućnost snimanja pacijenata, bez obzira na tjelesnu masu