Osteoporoza je progresivna koštana bolest, označena malom koštanom masom i poremećajem mikroarhitekture, što za posljedicu ima smanjenu čvrstoću kosti i povećan rizik za prijelome. Javlja se poput tihe epidemije, razvije se bez osobitih simptoma, izaziva značajnu invalidnost i smrtnost. Svakih 30 sekundi u Europi se dogodi jedan osteoporotičan prijelom, a sljedećih 50 godina, zbog povećanja prosječne životne dobi i načina života, udvostručit će se broj bolesnika i učetverostručit će se broj prijeloma uzrokovanih osteoporozom.

Tijekom djetinjstva i puberteta te adolescencije nastupa razdoblje brzog rasta i razvoja koštanog tkiva (pod utjecajem hormona, kalcij i ostali minerali najlakše e ugrađuju u kost). Od sredine 20. do 30 godine života postiže se vršna koštana masa. Nakon 35. godine slijedi blago, a nakon 50. godine intenzivno smanjenje koštane mase. Čimbenici rizika osteoporoze uključuju naslijeđe, spol, gubitak estrogena u žena, nisku tjelesnu težinu, bijelu i žutu rasu, visoku dob, prehranu, tjelesnu aktivnost, bolesti i stil života. Izgradnja čvrstog kostura u mladosti te prevencija slabljenja kostiju u starosti je najbolji put da izbjegnemo osteoporozu.

Prijelomi kralježaka često nevidljivi

Procjenjuje se da će 40 posto žena i 15 do 30 posto muškaraca koji boluju od osteoporoze doživjeti prijelom kosti do kraja života. Njih 20 posto zadobit će prijelom bedrene kosti, koji je najteža komplikacija osteoporoze, jer u oko 50 posto bolesnika ostavlja trajne posljedice u smislu smanjene pokretljivosti, dok od 20 do 24 posto bolesnika umire, ponajprije zbog pratećih bolesti i komplikacija, i to najčešće nakon zadobivenog prijeloma.

Svake godine u svijetu se dogodi 1,6 milijuna prijeloma bedrene kosti. Najčešći osteoporotski prijelomi su oni kralježaka i često promaknu u dijagnozi, jer je samo oko četvrtine njih klinički očevidno. Kad dođe do prijeloma, simptomi i komplikacije mogu biti brojni i uključuju bol, deformacije kralježnice i trupa, otežanu pokretljivost te smanjenje tjelesne visine.

Tipovi osteoporoze

Osteoporozu dijelimo na primarnu i sekundarnu. Primarna osteoporoza dijeli se na postmenopauzalnu i senilnu osteoporozu. Postmenopauzalna osteoporoza (tip I.) javlja se u dobi između 50. i 75. godine života. Povezana je s gubitkom funkcije spolnih žlijezda i šest puta je češća u žena. Karakterizira je prijelom trabekularne kosti (kralješci, vrat, bedrene kosti, palčane kosti).

Senilna ili involucijska osteoporoza (tip II.) javlja se nakon 60 godina. Povezana je sa starenjem (postupan pad broja i aktivnosti osteoblasta). Dvaput je češća u žena. Kod nje se javlja prijelom trabekularne i kortikalne kosti (vrat bedrene kosti, kralježnice, gornjeg dijela nadlaktice, potkoljenica, zdjelica).

Čimbenici rizika nastanka senilne osteoporoze su promjene hormona vezane za godine, smanjenje vitamina D, smanjenje kretanja te deficit u ishrani.
Sekundarna osteoporoza čini manje od pet posto svih slučajeva osteoporoze i javlja se uz druge bolesti (endokrinološke, gastrointestinalne, bolesti koštane srži, vezivnog tkiva te bubrega).

Pročelnica odjela fizikalne medicine i rehabilitacije: Primarijus Vesna Budišin, dr. med. spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, subspecijalist reumatolog

Rizici koji se mogu promijeniti

  • Dugotrajan niski unos kalcija, vitamina D i bjelančevina
  • Pušenje, prekomjerno uživanje alkohola i kave
  • Niski indeks tjelesne mase (BMI < 19)
  • Nedostatak estrogena (rana menopauza kod žena mlađih od 45 godina ili obostrano uklanjanje jajnika te prolongirana premenopauzalna amenoreja koja traje više od godinu dana)
  • Nedostatna i neprimjerena tjelesna aktivnost

Važnost kontrole

Osteoporoza je bolest koja je najčešće bez simptoma. Prijelom kosti nakon male ozljede, gubitak tjelesne visine te pojava pogrbljenosti znaci su osteoporoze. Ponekad se mogu pojaviti umjereni do jaki difuzni bolovi u kostima. Pri pojavi nagle i jake boli u području kralježnice treba posumnjati na prijelom kralješka.

Osteoporozu je važno otkriti čim prije, jer je učinak liječenja bolji. Smatra se da svaka žena ulaskom u menopauzu mora kontrolirati gustoću kosti, osobito ako su prisutni rizični čimbenici.

Dijagnostika osteoporoze temelji se na denzitometrijskim, radiološkim i laboratorijskim nalazima. U dijagnostici osteoporoze, denzitometrija kosti predstavlja nezaobilaznu pretragu i jedinu metodu kojom se točno i precizno mjeri gustoća kosti te predviđa rizik za prijelome. Pomoću ove metode dijagnoze osteoporoze može se postaviti puno prije nego kad nastupe prijelomi te se određenim terapijskim postupcima može zaustaviti daljnji razvoj osteoporoze te kod kod mnogih bolesnika spriječiti nastanak prijeloma.

Denzitometrija skeleta je najpouzdanija metoda za procjenu gustoće kosti i predstavlja „zlatni standard“ u dijagnostici osteoporoze.

Zračenje denzitometra minimalno

Denzitometri su uređaji za mjerenje mineralne gustoće kosti, a zračenje kojem su izloženi pacijenti vrlo je malo (< 7mSv), što je unutar raspona dnevno dopuštenog okolinskog zračenja i ne predstavlja nikakvu opasnost za pacijenta niti u slučaju da se pretraga mora češće ponavljati.

Za vrijeme pretrage koja traje 5 – 15 minuta pacijent može ostati potpuno odjeven pod uvjetom da u području snimanja nema nikakvih metala. Denzitometrijom se mjeri mineralna gustoća kosti (BMD – bone mineral density) na slabinskoj kralježnici, proksimalnom dijelu natkoljene kosti te podlaktici, a mjerenja se obično ponavljaju u intervalima od jedne godine.

Važno je preventivnim mjerama utjecati na osteoporozu kroz cijeli životni vijek, a u starijih osoba pokušati prevenirati daljnje smanjenje koštane mase i prijelome.

Zato ne oklijevajte i obratite nam se s povjerenjem. Budite aktivni za zdrave kosti.

Čekamo na Vas u Poliklinici Medikol!

Za više informacija ili rezervaciju termina javite se u Polikliniku Medikol pozivom na info kontakt telefon 072 12 12 12 ili mailom na info@medikol.hr.